Za vožnju romobila nije potrebno imati vozačku dozvolu, kacigu, ni reflektirajući prsluk. Kreću se od 20 do 40 kilometara na sat, a ima i onih koji mogu potegnuti i do 70 kilometara na sat. S obzirom na to da se kreću uglavnom pločnicima, a često su bešumni predstavljaju dodatnu opasnost za građane u invalidskim kolicima, a posebno za slijepe i slabovidne osobe, no rizični su i za pješake i za bicikliste, kao i za same vozače. Iako su preplavili ulice diljem Hrvatske, tek sada bi trebali biti i zakonski regulirani, a što su već ranije, i to prilično strogo, učinile druge europske zemlje.
Pročitajte i ovo
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama javno je objavljen na stranicama e-savjetovanja i svima dostupan za uvid i unos komentara i opaski pa iz MUP-a napominju da tek predstoji daljnja procedura do konačnog usvajanja i donošenja Zakona. Promjene su moguće i prijedlog ne znači najavu konačnih odredbi Zakona.
Veliku pažnju javnosti izazvala je upravo dugo čekana regulacija kategorije prijevoznih sredstava koja trenutno nisu regulirana u zakonu – romobila i raznih drugih naprava na električni pogon, kako bi mogli sudjelovati u prometu na cestama.
U MUP-u sada žele propisati tko smije njima upravljati, na koji način i pod kojim uvjetima te se definiraju dvije nove kategorije s time da se romobili neće morati registrirati da bi sudjelovali u prometu na cestama, a smjele bi ih voziti osobe starije od 14 godina.
Gužva na pločniku
''Pomoćna pješačka sredstva'' je kategorija koja se odnosi na naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom (romobili bez motornog ili električnog pogona, dječji bicikl, koturaljke, role, sanjke, skije, klizaljke i slično).
''Osobna prijevozna sredstva“ je kategorija koja se odnosi na vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm3 ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozila koja se mogu sama uravnotežiti, monocikli s motornim ili električnim pogonom, segwayi, howerboardi, romobili sa motornim ili električnim pogonom i slično).
Ako bude zadržana i usvojena ova definicija to bi moglo značiti da se nakon izmjena Zakona više neće smjeti koristiti električni romobili veće snage od 0,25 kW i koji mogu postizati brzinu veću od 25 kilometara na sat što je odmah izazvalo niz kritika onih čiji romobili razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat.
Pročitajte i ovo
Policijski službenici koji obavljaju nadzor nad prometom na cestama kontrolirat će vozače koje upravljaju romobilima, kao i sankcionirati kažnjiva ponašanja sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i drugim propisima
Predloženo je da su se vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a iznimno, ukoliko biciklistička staza ili biciklistička traka ne postoji, mogu se kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da se ne kreću brže od prosječne brzine čovječjeg hoda, vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.
Ništa bez kazni
Prijedlog odredbe da bi korisnik romobil mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci, a ako toga nema, po nogostupu, ali brzinom pješaka, odnosno maksimalno pet kilometara na sat, izazvao je kritike biciklista.
Naime, kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik električnog romobila mora ići na nogostup – u suprotnom može biti kažnjen s 500 kuna.
''Iako pohvaljujemo namjeru nadležnih institucija da se zakonski jasnije definiraju određene stvari koje izazivaju polemiku i različita tumačenja (npr. uvođenje obveze silaska s bicikla na pješačkom prijelazu), ne možemo ne primijetiti da se ovim izmjenama ponovno ide isključivo na ruku motornom prometu, na štetu svih ostalih sudionika'', ističu iz Sindikata biciklista.
Jedan od prijedloga izmjena glasi: ''Vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan je, pri prelasku kolnika, obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju, te kolnik prelaziti pažljivo, nakon što se uvjeri da to može učiniti na siguran način''.
Hrvatska kao muzej prometa iz 1970-ih godina?
''Iako se zalažemo i pozivamo bicikliste na povećan oprez prilikom prelaska preko kolnika, ovakva formulacija znači oduzimanje prednosti biciklistima na svim prijelazima biciklističke staze preko kolnika neovisno o prometnim znakovima kojima se regulira pravo prednosti prolaska (npr. vožnja preko sporednih ulica). U praksi bi to značilo da biciklisti koji voze biciklističkom stazom po Aveniji Dubrovnik, trebaju usporiti ili se zaustaviti prilikom svakog prijelaza biciklističke staze preko neke sporedne ulice te nastaviti vožnju ovisno o motornim vozilima koja dolaze iz sporednih ulica'', ističu Sindikat biciklista.
Upozoravaju i da se ''izmjenama Zakona ponovno nastoji odgovornost staviti isključivo na ugrožene skupine, umjesto na one koji predstavljaju najveću opasnost na cestama (motorna vozila), u čiju se protočnost i komfor ponovno ne zadire. Dok se sve države Europske unije okreću održivim načinima kretanja i davanjem prioriteta javnom prijevozu i nemotoriziranim prijevoznim sredstvima, mi koračamo unazad prema tome da Hrvatska uistinu postane muzej prometa iz 1970-ih godina''.
