Nakon poplava, ratarima urod 'skresao' i korov

Korove nisu uspjeli suzbiti ni jaki otrovi za zaštitu usjeva, pa su u pitanje dovedeni prinosi kukuruza, šećerne repe i suncokreta. Ratari kažu da su primijenili sve agro-tehničke mjere i poštivali rokove, uredno tretirali oranice prema uputama na deklaracijama proizvoda za uništavanje korova, međutim, korov i dalje raste i biljkama crpi potrebnu hranu za razvoj. Ratari sumnjaju da zaštitna sredstva na našem tržištu nisu ista kao u europskoj uniji, sumnjaju da im se podvaljuju krivotvoreni otrovi.

Pročitajte i ovo Vrijeme je za zabavu Afrička svinjska kuga je prošlost, otjerale je strašne buše: Pogledajte atmosferu s veselog karnevala u Slavoniji Oranice pretvorene u jezera Novi problemi za slavonske ratare: ''Sigurno da će to utjecati na visinu uroda''

Repa niče u 'šumi korova', a ratari se ovih dana teško probijaju do ljetine. Ratari se kunu da su na vrijeme tretirali oranice zaštitnim sredstvima, no korov je uništio gotovo 70 posto uroda. 'Za jedan hektar kukuruza tretiranje košta 550 kuna, ja imam 20 hektara pa si vi sad računajte, a korov veći od kukuruza', pojadao nam se Mario Milušić, poljoprivrednik.

Poplave i velike količine oborina pogodovale su razvoju korova, štetnika i bolesti. Zaštitna sredstva trebala su obaviti svoj dio posla, ali nisu.Ili su slabe kemikalije ,kažu seljaci, ili su korovi postali otporni. 'za ovakav korov krivi su herbicidi, koji nemaju u sebi dovoljno aktivne tvari', ističe Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda. Ratari sumnjaju da im proizvođači plasiraju krivotvorene otrove čija kakvoća ne odgovara onoj na deklaraciji. Zato traže pojačani nadzor na tržištu!

Korovi umanjuju urod, otežavaju žetvu i poskupljuju troškove proizvodnje hrane. Na ovoj oranici umjesto šećerne repe, seljaci su pokosili korov. Barem će stoka imati što jesti. Niti jedan stručnjak se nije usudio komentirati problem, jer za to kažu nemaju dovoljno informacija. Uvoz trebaju nadzirati inspekcije, a ako proizvod ne odgovara deklaraciji ne bi smio prijeći hrvatsku granicu. No, ako se to i dogodi, u Zavodu za zaštitu bilja u Zagrebu obavlja se analiza uzoraka. Seljaci žele da država pojača analizu i utvrdi nepravilnosti, jer ako je točno da zaštitna sredstva nisu ispravna ,gubici su veliki i za seljake i za državu, na kraju i za potrošače koji sve to plaćaju većom cijenom hrane u trgovinama.