Malković je osoba s invaliditetom, zbog čega je proglašen nesposobnim za rad, pa se njegova deveteročlana obitelj mora snalaziti s 2000 kuna dječjeg doplatka i 420 kuna invalidnine. Preživljavaju zahvaljujući pomoći dobrih ljudi, a Milivoj uspije sakupiti i prodati nešto starog željeza i boca. Redakciji DNEVNIK.hr-a obratio se otvorenim pismom Ministarstvu jer, kako kaže, piše im već godinama, ali ne dobiva odgovor. Naime, Malković je vlasnik ruševne nekretnine kod Karlovca, koju želi ostaviti djeci da ne završe na ulici, a kako bi postao korisnik socijalne pomoći, država se mora "zabilježiti" na tu nekretninu.
Pismo gospodina Malkovića možete pročitati OVDJE, a u nastavku prenosimo odgovor Ministarsva u cijelosti:
Poštovani,
prilikom podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu nadležan centar za socijalnu skrb dužan je upoznati podnositelja zahtjeva s činjenicom da se vrši upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama ako korisnik ima u vlasništvu drugi stan ili kuću osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje.
Ovim putem ističemo kako se zabilježba tražbine upisuje kao mjera osiguranja eventualnog potraživanja koje bi moglo nastati prema mogućim zakonskim obveznicima povrata sredstava koja su isplaćena temeljem ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi (zajamčene minimalne naknade ili usluge smještaja). Zabilježba se upisuje na drugim nekretninama koje korisnik ne koristi za stanovanje.
Međutim, zabilježba tražbine ne tereti nekretninu na način da bi ograničavala upravljanje i raspolaganje nekretninom niti se prilikom priznavanja prava i usluga iz sustava socijalne skrbi i upisa zabilježbe tražbine u korist Republike Hrvatske ne prenosi pravo vlasništva na nekretninama korisnika u korist Republike Hrvatske.
Zakonom o socijalnoj skrbi koji je na snazi, u članku 250. propisano je da Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine za slučaj smrti korisnika zajamčene minimalne naknade ili usluge smještaja ili boravka, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava državnog proračuna te od daroprimca za slučaj da korisnik zajamčene minimalne naknade ili usluge smještaja ili boravka, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava državnog proračuna, darovanjem otuđi svoju imovinu.
Nadalje, propisano je da Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime zajamčene minimalne naknade i usluge smještaja ili boravka od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika, ako je tijekom ispitnog postupka koji je prethodio donošenju rješenja o priznavanju tog prava nedvojbeno dokazano da ga te osobe neosnovano ne uzdržavaju ili su neopravdano odbile njegovo uzdržavanje.
Dakle, samo u slučaju ispunjenja navedenih pretpostavki postoji obveza povrata isplaćenih iznosa od navedenih osoba, a koji povrat je osiguran zabilježbom tražbine koja se upisuje prilikom priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu smještaja ili boravka.
Ukoliko nastupe okolnosti u kojima postoji obveza povrata isplaćenih iznosa (što znači da u svakom konkretnom slučaju može nastati obveza povrata, ali i ne mora, ovisno o postojanju okolnosti iz članka 250. Zakona) zabilježba tražbine na nekretninama briše se na temelju suglasnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kada se izvrši naplata potraživanja ili otpiše dug.
