Od mljekarstva na ovoj farmi su živjele tri generacije, no došlo je vrijeme da se farma rasproda. "Krave su na prodaju i nadamo se da ćemo ih prodati. S 2,60 kuna proizvodnja mlijeka ne može biti rentabilna na jednom gospodarstvu", izjavio je Antun Laslo, proizvođač mlijeka.
Pročitajte i ovo
Mlijeko je postalo jeftinije od vode, ulazni troškovi veći od otkupne cijene, a gubitak neizdrživ. Hrvatska se nije snašla ni s krizom na tržištu mlijeka Europske unije.
"Mi znamo da je cijena u okruženju slična kao i kod nas, ali postoji neki model kako funkcioniraju proizvođači u Austriji, u Francuskoj, u Njemačkoj - nemaju ovakvih, kao kod nas, slučajeva da se masovno gase farme", nadodao je Antun.
Hrvatska je jedina članica Europske unije koja ne proizvodi dovoljno mlijeka za vlasite potrebe, a uz ovako negativne trendove mogla bi ostati i bez domaćeg mlijeka
Na kraju prošle godine broj isporučitelja pao je na osam tisuća, a količina otkupljenog mlijeka spustila se ispod 500 milijuna kilograma. To je 30.000 tisuća isporučitelja i 160 milijuna kilograma mlijeka manje u odnosu na 10 godina prije.
Ministarstvo poljoprivrede krizu pokušava ublažiti novim pravilnicima i Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi, za mnoge je prekasno, a za riješiti ostaju puno dublji problemi. "Kreću s tim lošim politikama državnog poljoprivrednog zemljišta, porezni sustav, Hrvatska nema svojih financijskih izvora, tržište nije bilo regulirano do sad", objašnjava Miroslav Kovač iz udruge OPG Život.
"Mi smo se već počeli okretati ka ovčarstvu, imamo tu s janjićima blizu 100 komada ovaca i naše bi objekte popunili s junadima", kaže Antun Laslo. No, sa sve manje krava u zemlji, telad će morati uvesti.
