Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Odluke Vlade

Potpredsjednica Vlade o tome hoće li branitelji i radnici dobiti dionice HEP-a

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Vlada je donijela akcijski plan s brojnim administrativnim olakšicama za poduzetnike, a napokon je usvojen i plan gospodarenja otpadom do 2022. godine.

Nakon sjednice Vlade konferenciju za novinare održali su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te ministar energetike i zaštite okoliša Slaven Dobrović.

Pročitajte i ovo Ilustracija Na sjednici Vlada objavila nove cijene goriva Ilustracija Sjednica Vlade Plenković: "Predlažemo Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika"

"Krećemo u sustavno raščišćavanje jedne regulatorne džungle", kazala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić obrazlažući akcijski plan koji je donijela Vlada a kojim se poduzetnici rasterećuju brojnih administrativnih prepreka što bi im trebalo donijeti uštede od 1,5 milijarde kuna ove godine.

"To su 104 mjere za pojeftinjenje procedure i propisa u području. Naš cilj je učiniti prvi korak prema pojednostavljenju i pojeftinjenju. Ovaj plan nije samo popis dobrih želja, on je usklađen s kolegama iz drugih resora", kazala je Dalić. 

Ministar Slaven Dobrović pojasnio je na konferenciji nakon sjednice Vlade kako je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. - 2022. zaokret na ovom području

"Računamo na jako participiranje građana koji su svjesni sudjelovanja o ovakvoj shemi odvojenog prikupljanja otpada što ćemo poduprijeti i pravednim sustavom naplate", kazao je Dobrović koji ne smatra da je plan preambiciozan s obzirom na situaciju u Hrvatskoj.

"Iznenadit ćemo se kako to sve brzo može ići", istaknuo je.

Plan je "težak" oko pet milijardi kuna. "Cilj je maksimalno koristiti europska sredstva, a koliko će trebati ići iz jedinica lokalne samouprave, vidjet ćemo. Želimo proizvesti sustav koji se može dijelom financirati iz sačuvane vrijednosti - papir, polimeri i plastika - kojih ima oko pola milijuna tona godišnje", pojasnio je Dobrović. 

Odgovarajući na novinarska pitanja hoće li radnici i branitelji dobiti dionice HEP-a ako dođe do inicijalne javne ponude te hoće li se izuzeti iz procesa odlučivanja o INA-i budući da joj je suprug zaposlen u toj kompaniji, što opet propituje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Dalić je novinara upitala:

"Pojasnite mi što to znači moj slučaj. U okviru svojih ovlasti bavim se pitanjima iz djelokruga potpredsjednice Vlade, zastupam odluke vlade svojim profesionalnim i osobnim kompetencijama. Želim skrenuti pozornost hrvatskoj javnosti da su transakcije o kojima se radi vrlo kompleksne. Jasne i odlučne odluke Vlade nisu uvijek u skladu sa pojedinačnim i parcijalnim interesima i jasno i odlučno postupanje Vlade takve interese ponekad i ugrožava."

Kad je riječ o dionicama koje traže radnici HEP-a i branitelji, Dalić ističe da su to stvari o kojima se tek treba razgovarati.

"Nalazimo se na početku procesa odlučivanja o provedbi inicijalne javne ponude. Način plasiranja dionica ćemo tek razmatrati i prerano je govoriti o bilo kakvim zaključcima", kazala je. 

Ministar Slaven Dobrović, odgovarajući na pitanje ima li Most potporu drugih stranaka za mijenjanje Ustava kako bi se zaštitile strateške tvrtke, kazao je: "Želimo se založiti da se poduzmu sve mjere da se ne ponovi INA.Ne želimo da tvrtke koje se bave strateškim resursima dospiju bilo kada van stopostotne kontrole građana RH."

Najveće uštede planirane pri zaštiti na radu

Premijer Andrej Plenković na samom je početku sjednice Vlade komentirao Prijedlog akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva i smanjenje neporeznih davanja.

"Ovo je napor Vlade u duhu najave ovo će biti godina poduzetništva. Čak 104 mjere će se do kraja ove godine poduzeti, na temelju kojih očekujemo uštedu od 1,5 milijarde kuna za naše poduzetnike", poručio je premijer.

Kad je riječ o Planu gospodarenja otpadom koji će Vlada također danas usvojiti, Plenković je istaknuo kako je riječ o kvalitetnom dokumentu.

"Ukupno je predviđeno 475 milijuna eura za financiranje sektora otpada", kazao je Plenković.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić predstavila je jeftinije administrativne postupke za poduzetnike u okviru Prijedloga akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva. Akcijski plan donosi 104 mjere u područjima zaštite na radu, zdravstvene i sanitarne zaštite, energetske učinkovitosti, poslovnog nastana, trgovine, osnivanja poduzeća, dodala je.

"Poduzetnici će samostalno putem online-obrasca izrađivati planove rizika zaštite na radu, što je ušteda gotovo od 500 milijuna kuna godišnje. Za pružanje prve pomoći bit će jedna osoba na 50 radnika, a ne jedna na 20 kao do sada. Obavezni zdravstveni pregledi s dva puta godišnje smanjuju se na jednom godišnje za brojne djelatnosti", pojasnila je Dalić.

Ponovno se aktivira i povjerenstvo za smanjivanje neporeznih nameta, koje će analizirati svrsishodnost nameta. Plan je i smanjiti neporezne namete za 30-ak posto, naglasila je.

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva se sastoji od 2 velika dijela: mjere za smanjivanje suvišnih administrativnih troškova poslovanja i mjere za liberalizaciju tržišta profesionalnih usluga.

Cilj prvog dijela Akcijskog plana je do kraja 2017. rasteretiti gospodarstvo za prosječno 30 posto uštedom od 1,5 milijarde kuna, a drugog dijela olakšati pristup tržištu profesionalnih usluga, što će omogućiti više konkurencije u području revizije, odvjetništva i auto škola.

Najveće uštede za poduzetnike planiraju se u području zaštite na radu, za 1,3 milijarde kuna, sa sadašnjih 2,38 milijardi.

Uštede u području sanitarnih i zdravstvenih uvjete predviđene su u iznosu od oko 97 milijuna kuna, sa sadašnjih 207 milijuna kuna.

Tako, primjerice, kod izdavanja sanitarne iskaznice za osobe koje na radnom mjestu dolaze u kontakt s hranom predložit će se smanjenje učestalosti obavljanja zdravstvenih pregleda s dva put na jednom godišnje, čime bi poduzetnici uštedjeli 50 posto ili ukupno 83,3 milijuna kuna.

U području pokretanja poslovanja planirane su uštede u iznosu od 37,5 milijuna kuna, sa sadašnjih gotovo 54 milijuna.

U području otvaranja obrta raznim mjerama planirane su uštede od 2,9 milijuna kuna, sa sadašnjih 3,1 milijun.

U području energetske učinkovitosti u gradnji planirane su mjere kojima bi se uštedilo 9,3 milijuna kuna, dok sada poduzetnici plaćaju 23,3 milijuna.

Od pojedinih mjera, u akcijskom planu Vlade ističe se da će kod administrativnog rasterećenja od suvišnih troškova cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva biti omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata.

Prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja također će biti elektronička, kao i otvaranje računa u banci. Time će poboljšati pozicije na ljestvici Doing Business u području pokretanja poslovanja, ističe se u akcijskom planu.

Nadalje, za 25 posto se snižava cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina, za 58 posto se snižava cijena izobrazbe za energetsko certificiranje u području gradnje.

Radi olakšanja pristupa tržištu profesionalnih usluga, primjerice, ukida se ograničenje marketinga odvjetnika i regulacija fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja, te ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji ovisno o procjeni države, pa će se auto škole moći slobodno osnivati prema tržišnim uvjetima ukoliko ispunjavanju uvjete kvalitete.

Ukida se fiksna regulacija minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli, zatim propisivanje starosti autobusa kao uvjeta da bude korišten za pohađanje vožnje.

Među ostalim ukida se i ograničenje trajanja ovlaštenja revizora na 3 godine, a za 30 posto se snižavaju cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna članarina za odvjetnike.

Snižavanju se cijene javnobilježničkih usluga, a kroz nekoliko mjera provodit će se novouvedena zakonska mogućnost da se pristojbe naplaćuju elektronički, bez obveze kupnje državnih biljega.

Ujedno, Vlada na inicijativu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pokreće razvoj brzih i jednostavnih e-usluga za pokretanje posla i e-dozvola za pristup tržištu usluga u nizu sektora, bez papira i biljega.

E-usluge će biti dostupne putem već uspostavljene Jedinstvene kontaktne točke za usluge psc.hr. Time se potiče daljnja digitalizacija administrativnih procesa te štedi barem 70 posto vremena i novca na traženje informacija o pokretanju poslovanja i ispunjavanje formalnih obveza.

Napokon plan gospodarenja otpadom

Vlada je usvojila Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine. Temelji se na kružnom gospodarstvu, recikliranju i nastanku novih "zelenih" radnih mjesta, pojasnio je ministar Slaven Dobrović.

"Donošenje plana je uvjet za korištenje 475 milijuna eura iz programa konkurentnost i kohezija", kazao je Dobrović.

Naglasak plana je, sukladno EU politikama, na poštivanju hijerarhije gospodarenja otpadom - sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi, recikliranju i kompostiranju, a okosnica novog sustava trebali bi biti reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima, u kojima će se za reciklažu pripremati odvojeno prikupljeni otpad.

Važne mjere iz Plana su prikupljanje otpada na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini, te uvođenje naknade za odvajanje komunalnog otpada,

Za neizgrađene centre za gospodarenje otpadom potrebno je prilagoditi kapacitete i sadržaje s ciljevima ovog Plana zbog čega je za svaki potrebna studija izvodljivosti.
Za provođenja mjera iz Plana trebat će, predviđeno je, nešto više od 5 milijardi kuna.

Više kaznenih djela zbog droge

Vlada je usvojila izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu.

"Neku ilegalnu drogu konzumiralo je 20,3 posto ispitanika, a najčešće uziman je kanabis. Hrvatska je iznad prosjeka EU-a po konzumaciji droge među mladima. Registrirano je 2842 kaznenih djela zlouporabe droge u 2015. što je rast u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 2707. Od predoziranja su umrle 54 osobe što je pet manje nego godinu dana ranije", izvijestio je ministar zdravlja Milan Kujundžić.

 


 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene