Što će iznjedriti zagrebački samit: "Dokument je izbalansiran, prilagođen vremenu i ostaje kao trajni zapis u povijesti EU-a"

Pandemija koronavirusa puno je toga poremetila, a samit će završiti dokumentom nazvanim Zagrebačka deklaracija. Međutim, u nacrtu tog dokumenta izrijekom se ne spominje najveći uspjeh predsjedanja, a to je otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. No zašto je to tako?

Pročitajte i ovo Nezadovoljni europskom politikom Prosvjednici blokirali centar Bruxellesa: Europski birokrati gnjev poljoprivrednika mogu vidjeti, čuti, ali i namirisati Kritizirao EU Orban ponovno podigao prašinu: "Mi nismo u ratu s Rusijom, oni su"

Ne samo da se ne spominju nazivi tih dviju zemalja već se ne spominju ni pojmovi poput EU članstvo, EU integracije ili proširenje. Zagrebačka deklaracija je dokument koji potpisuje svih 27 zemalja članica i bilo kakav "tvrđi" izraz ne bi bio odobren u parlamentima tih zemalja. U Francuskoj pogotovo, možda i u Njemačkoj, a 100 posto ne bi u Nizozemskoj čiji premijer na sami spomen proširenja, kako se metaforički kaže, doživi živčani slom.

Dokument je izbalansiran, prilagođen vremenu i ostaje kao trajni zapis u povijesti Europske unije. Ambicija hrvatskog predsjedanja je da se svake dvije godine održi ovaj samit. Ideja koju Hrvatska gura, pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, u ožujku je prihvatila Europska komisija, a u siječnju je izgledalo da neće. EK izrađuje pregovarački okvir za te dvije zemlje po potpuno novoj tehnologiji i kriterijima koje je predložio francuski predsjednik Macron i koji je kompromisno prihvaćen od drugih čalnica.

Istaknimo da je EU za zemlje zapadnog Balkana dala tri milijarde eura pomoći za koronakrizu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr