Obrana generala Slobodana Praljka poručila je u srijedu na žalbenom ročištu u predmetu Prlić i drugi da je prvostupanjskom presudom sudsko vijeće počinilo niz pogrešaka o ulozi Hrvatske u Bosni i Hercegovini i samog Praljka.
Odvjetnica Natacha Fauveau-Ivanović kazala je kako je pogrešno utvrđeno postojanje međunarodnog sukoba u BiH. Vijeće je utvrdilo da je HVO okupirao dijelove BiH što je apsurdni zaključak jer se radi o snagama bosanskih Hrvata koje su priznale i vlasti BiH, kazala je odvjetnica.
Vijeće je pogriješilo i u kriteriju globalne kontrole za utvrđenje međunarodnog oružanog sukoba, rekla je Praljkova odvjetnica objašnjavajući da suci u presudi nisu utvrdili potrebne elemente da je Hrvatska organizirala, koordinirala ili planirala aktivnosti u BiH, nego je utvrdilo neku neodređenu pomoć HVO-a koju je Hrvatska uostalom pružala i Armiji BiH.
Podsjetivši da je u Hrvatskoj Armija BiH imala tri logistička centra te bila tranzitna točka za oružje za BiH Fauveau-Ivanović je upitala koja to država neprijateljsku vojsku opskrbljuje oružjem i opremom i obučava njezine vojnike?
"RH nije sudjelovala u tom sukobu", kazala je objašnjavajući da je hrvatska uloga bila posrednička zbog zahtjeva međunarodne zajednice da se angažira na smirivanju sukoba a to je vijeće uzelo kao dokaz njezina sudjelovanja u međunarodnom oružanom sukobu.
"Praljak se borio za okončanje sukoba"
Odvjetnica je poručila da u presudi nema dokaza da je Praljak znao za nekakav plan udruženog zločinačkog pothvata niti da je dijelio takvu namjeru.
Praljak se zalagao za okončanje sukoba i borio se protiv zločina, učinio je što je mogao i nije imao nikakvu zločinačku namjeru, rekla je Fauveau-Ivanović. Vijeće nije dobro utvrdilo činjenice i nije dobro primijenilo pravo te nije u presudi dalo odgovarajuća obrazloženja za svoje zaključke.
Praljkova odvjetnica Nika Pinter kazala je kako je hrvatsko-muslimanski rat počeo u lipnju 1993. ofenzivom Armije BiH na HVO, a ne kao što se zaključeno u presudi u siječnju 1993. kada se zbio incident na području Gornjeg Vakufa između dviju strana, koji se nije dalje nastavio.
Odvjetnica je istaknula da su se zločini tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba događali no oni nisu bili posljedica udruženog zločinačkog pothvata. Što se tiče odgovornosti generala Praljka vijeće u presudi nije utvrdilo ni kada je niti gdje i s kim planirao napade i zločinački plan, istaknula je odvjetnica Pinter.
Žalbena rasprava počela je u ponedjeljak kada je svoju obranu iznosio Jadranko Prlić, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne, koji je poručio kako je raspravno vijeće temeljito pogriješilo zaključujući u presudi da je udruženi zločinački pothvat formiran s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog entiteta potpuno zanemarujući brojne dokaze o tome da su HVO i HZHB formirani u trenutku kad je kolabirala centralna vlast u zemlji s ciljem obrane i organiziranja svakodnevnog života.
Drugog dana obranu je iznio Bruno Stojić, bivši ministar obrane Herceg Bosne. Njegov odvjetnik Karim Khan je rekao kako je tvrdnja tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu neodrživa.
"Nema direktnih dokaza za dogovor sudionika udruženog zločinačkog pothvata nego se presuda temelji na izvedenim zaključcima", kazao je.
Žalbeni postupak trajat će do 28. ožujka.
Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora. (N.C./Hina)
