Svi učenici moći će se zaposliti odmah nakon završetka obrazovanja, uspješno izrađenoga i obranjenoga završnog rada, bez stažiranja i polaganja bilo kakvih dodatnih ispita, ističe se u priopćenju MZOS-a o jučerašnjem radnom sastanku u Ministarstvu, sazvanom s ciljem što kvalitetnije provedbe kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege i medicinski tehničar opće njege.
Opovrgnuvši informaciju da će moći raditi isključivo na poslovima njegovatelja, MZOS ističe kako učenicima koji se školuju za te kvalifikacije nije onemogućen niti nastavak školovanja, budući da svima koji žele pristupiti polaganju ispita državne mature Ministarstvo financira izvođenje dodatne nastave iz općeobrazovnih predmeta.
Istaknuto je i da je obrazovanje medicinskih sestara opće njege i medicinskih tehničara opće njege, koje se izvodi u 23 srednje škole, usklađeno s Direktivom EU, prema kojoj takvom obrazovanju mogu pristupiti kandidati sa završenimi desetogodišnjim općim obrazovanjem i najmanje 4.600 sati strukovne obuke u najmanje tri godine obrazovanja. Kako u Hrvatskoj osnovno obrazovanje traje osam godina, hrvatska Vlada zatražila je da se u sustavu srednjeg obrazovanja nađe mogućnost da se ti uvjeti zadovolje.
>> Srednjoškolci ne odustaju od štrajka, reagiralo i Ministarstvo
Pregovori s Europskom komisijom završili su u lipnju 2008. i vodio ih je Ante Zvonimir Golem, državni tajnik u nekadašnjemu Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, a odluku o uvođenju strukovnoga kurikuluma za stjecanje te strukovne kvalifikacije u trajanju od pet godina donio je 2010. tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs.
'Naslijedio sam vrući kesten i gorući problem koji hitno treba riješiti', rekao je ministar Željko Jovanović pozvavši sve nazočne na sastanku da se aktivno uključe u njegovu rješavanju, imajući u vidu dobrobit učenika kod kojih je najveće nezadovoljstvo izazvala loša organizacija nastave u pojedinim školama. Upravo će zbog toga škole koje nemaju organizacijskih problema prenijeti svoja iskustva onim školama koje nisu uspjele na primjeren način organizirati sustav nastave i prakse, priopćeno je.
Na sastanku je rečeno i da je mijenjanje sadržaja kurikuluma dugotrajan proces, koji bi trajao najmanje pet godina, budući da je kurikulum u potpunosti usklađen s Direktivom EU, što znači da je za njegovu izmjenu potrebna suglasnost svih zemalja članica.
Na sastanku je zaključeno i da će predstavnici Ministarstva te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u sljedećih šest mjeseci provesti savjetodavni nadzor u svrhu utvrđivanja stvarnog stanja u provedbi kurikuluma u svim školama koje ga izvode, a kako bi se školama pomoglo u boljoj organizaciji nastave. Sljedeći korak bit će usvajanje mjera za unaprjeđenje kvalitete strukovno-teorijske i kliničke nastave, a izradit će ih Povjerenstvo za savjetodavni nadzor u suradnji s Hrvatskom komorom medicinskih sestara i Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Ministarstvo će u suradnji s Agencijom i Komorom medicinskih sestara izraditi akcijski plan za unapređenje uvjeta obrazovanja učenika koji pohađaju medicinske škole po novome kurikulumu, što je jedan od najskupljih srednjoškolskih programa, a za sustavno praćenje implementacije strukovnoga kurikuluma i unapređenje zakonskoga okvira osnovana je radna skupina koja će biti na raspolaganju školama kao svojevrsni savjetodavni tim za krizne intervencije.
Uz ministra i njegove suradnike na sastanku su bili zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik, Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, Aleksandar Racz, dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, ravnatelji zdravstvenih škola i drugi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
