Oporba je zato pozvala državu da se odrekne dodatnog dijela poreznog kolača i da novom decentralizacijom novca pomogne lokalnoj samoupravi da osigura bolje uvjete za nastavu.
Pročitajte i ovo
Zvonimir Mršić (SDP) ističe kako se u državnom proračunu može naći novac za implementaciju pedagoških standarda, budući da se više od milijardu kuna izdvaja za svjetsko rukometno prvenstvo.
"Puno više se izdvaja za rukometno prvenstvo, nego za sve škole i vrtiće koji se grade u Hrvatskoj", rekao je Mršić, koji se žali i da je predloženim standardima predviđeno da se "ono što treba platiti lokalna samouprava planira za godinu ili dvije, a ono što plaća država za 15 godina".
Oporba smatra i da je predviđeni 15-godišnji rok za realizaciju standarda predug te da bi, kad se jednom uvedu, standardi mogli biti zastarjeli.
"Ako pojedinci već reklamiraju Hrvatsku kao zemlju znanja, onda bi se i sredstva u proračunu morala pronaći za skoriju potpunu primjenu standarda i to najkasnije za četiri godine", ocijenio je Mario Habek (SDP).
I njegova stranačka kolegica Tatjana Šimac Bonačić smatra da je predloženi standard napravljen za današnje vrijeme te da će do dovršetka implementacije propisana oprema biti zastarjela.
Iz HDZ-a, pak, uzvraćaju da nije riječ o armiranom dokumentu, te da će predloženi standardi kroz godine zasigurno doživjeti promjene.
"Ovaj dokument treba doživjeti kao okvir, a sasvim je jasno da će on doživjeti promjene, usklađivati se i osuvremenjavati", kazala je Dubravka Šuica (SDP).
Naglasila je i da svaki od predeloženih standarda prati i koeficijent izvedivosti, te da se rok do 2022. odnosi samo na izgradnju bazena i velikih športskih dvorana, dok je za uvođenje jednosmjenske nastave u sve škole planirano u optimalnom razdoblju od osam godina.
Podsjetila je da je sadašnji pedagoški standardi donesen prije 25 godina.
Na primjedbe da lokalna zajednica neće moći isfinancirati nove obveze Božica Šolić (HDZ) odgovorila je navodeći primjer Zagreba, grada s najvećim proračunom, u kojem škola u Kupinečkom Kraljevcu ima strop od blata i trstike, dok ista četvrt još uvijek nema dječji vrtić.
I državna tajnica Dijana Vican istaknula je da se predloženim standardima želi izbjeći samovolja lokalne samouprave, čemu u prilog, kaže, govori i činjenica da 25 škola u Hrvatskoj ima vanjski zahod.
Rasprava se nastavlja poslije podne.
