Most nezavisnih lista danas je održao konferenciju za novinare na temu izgradnje TE Peruća. Presici su prisustvovali saborski zastupnik Mosta Miro Bulj, član Glavnog odbora i županijski vijećnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji Ante Čikotić te Mate Rebić, bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša. Istaknuli su oštro protivljenje izgradnji TE Peruća te naveli kako je Peruća najveći bazen pitke vode u Europi. Naši najveći resursi su zrak, čista voda i naša zemlja, na tome treba graditi budućnost, naglasili su mostovci.
Bulj je istaknuo: "I narod i znanstvenici upozoravaju da je TE Peruća štetna i ekonomski, jer će građani to sufinancirati, ali i ekološki, jer će ugroziti pitku vodu". Naveo je kako je TE Peruća inicijativa supruga ministrice Marije Burić Pejčinović, Zorana Burića, te ustvrdio kako je bilo slučajeva slanja "prijetećih pisama građanima gdje ih se upozorava da će se krenuti u izvlaštenje ako ne pristanu potpisati da im se po cijeni koje oni dogovore, proda zemlja".
"Pozivam premijera i ministra Božinovića da ispitaju ovaj slučaj pritisaka na ljude, ovo što radi g. Burić u stilu je Cose Nostre te je neviđen sukob interesa i primjer pritiska na ljude. Želim samo da se zna, bez obzira na sve prijetnje koje dobivaju ljudi, bez obzira na sve pritiske kojima sam i ja izlagan godinama u borbi protiv TE Peruća, osobno sam spreman primiti i metak za zaštitu ovog kraja", konstatirao je Bulj.
Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, naglasio je kako su iznijeli čitav niz prijedloga i pozvali HEP da se očituje s obzirom da je upravo HEP oštećena strana u ovom projektu. Bez HEP-a je ovo neodrživ projekt. Istaknuo je i kako je ovo sukob dvaju koncepata: "Imamo koncept razvijenog svijeta koji ide u decentraliziranu prozvodnju električne energije i koncept projekta koji zastupa nečije pojedinačne interese, što ne bi bio problem da nije u pitanju subvencija koju će opet građani platiti skupom cijenom električne energije.
Zalažemo se za koncept razvijenog svijeta, akcijski plan mikrosolara u cijeloj Hrvatskoj, dakle 100.000 krovova s mikrosolarima do 5 kw kroz 4 godine bio bi ekvivalent ovom projektu, a bolji je i ekološki prihvatljiviji i čini građane bogatijim. Osim toga, time potičemo građane da postanu i proizvođači električne energije. U svijetu se ne grade više ovakva postrojenja, trebamo težiti boljim riješenjima i decentraliziranoj pripremi električne energije koji će od građana napraviti poduzetnike, da ti solarni paneli budu i na školama i na kućama".
Čikotić je predložio i tri konkretne mjere: smanjenje realnog troška priključenja elektrane na distribucijsku mrežu, tipski projekt za male instalacije i godišnji obračun za kupce s vlastitom proizvodnjom.
Ove tri mjere, smatraju mostovci, značajno bi ohrabrile građane da krenu u izgradnju vlastitih elektrana na svojim krovovima. Sto tisuća krovova građana s do 5 kW elektranama na krovovima ekvivalent je ovom "konceptu iz 19. stoljeća", naglasili su mostovci.
