Predstavljajući sustav školovanja vojnih pilota u Hrvatskoj, brigadir Vladimir Šumanovac istaknuo je da u ovoj akademskoj godini nijedan kandidat nije upisao prvu godinu preddiplomskog studija aeronautike na Fakultetu prometnih znanosti (FPZ) u Zagrebu, smjer vojni pilot.
Pročitajte i ovo
Tako je prekinuta tradicija sustavna školovanja pilota i zrakoplovnih časnika započeta u ratnim vremenima 1992., od kada se, u proteklih 16 godina, školovalo dvjestotinjak vojnih pilota, istaknuo je Šumanovac. Po njegovim riječima sustav školovanja vojnih pilota, usklađen 2005. s Bolonjskim procesom, nije primjeren kao ni sadašnji status vojnih pilota. Brigadir Šumanovac naglasio je da su za zvanje vojnog pilota potrebne izvanredne psihofizičke sposobnosti te da je izobrazba duga i naporna. Istaknuo je da svaka 80. zdrava osoba može biti pilot, a svaka 200. zdrava osoba može biti pilot borbenih zrakoplova. Dodao je da Hrvatska s obzirom na broj stanovnika može računati na 450 do 550 pilota, od kojih 220 do 280 pilota borbenih zrakoplova. Upozorio je da HRZ, ako se ovakvo stanje nastavi, neće imati pilota za svoje potrebe, pa stoga treba poticati mlade na to zvanje.
Prosjek ocjena sve niži
Doris Novak, voditelj Katedre za vojno zrakoplovstvo na FPZ-u, rekao je da nakon 2005., kad je reorganiziran studij, pada zanimanje mladih za zvanje vojnog pilota te da je prosjek ocjena onih koji završavaju studij sve niži. Ocijenio je da je jedan od najvećih nedostataka sustava školovanja vojnih pilota taj što kadeti zbog odlaska na temeljnu časničku izobrazbu moraju prekidati letačku obuku.
Na okruglom stolu sudjelovali su i brojni predstavnici HRZ-a i PZO-a te visoki djelatni i umirovljeni časnici oružanih snaga koji su dali svoje ocjene sustava školovanja vojnih pilota. (Hina)
