'Vladine mjere su katastrofalne, prosječnu obitelj vode u minus'

PDV od 25 posto, proračun manji za 5,3 milijarde kuna od prošlog, manja stopa zdravstvenog osiguranja, povećanje neoporezivog dijela dohotka na plaće te smanjenje PDV-a na dječju hranu, ulja, masti i račune za vodu mjere su Vlade kojima pokušava spasiti brod koji tone. No, s druge strane uskraćeni će biti oni s najmanjim primanjima, koji mjerama i poreznom reformom neće dobiti gotovo ništa, a život će, već je sigurno, dodatno poskupjeti. Hoće li intervencije i namjere nove Vlade uistinu pomoći i kako će se proračun odraziti na svakodnevni život prosječnih građana Hrvatske, upitali smo stručnjake.

tri vijesti o kojima se priča OPASNA SITUACIJA Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici! VELIKA RADOST Beba koja je promijenila statistiku: Rodilište slavi poseban trenutak putovanje u Hrvatskoj Beograđanku šokirao potez žene u Zagrebu, evo što se dogodilo na kolodvoru: "Ni na kraj pameti mi nije bilo da će to napraviti"

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, razočaran je novim Vladinim proračunom za kojeg tvrdi da je potpuno socijalno neosjetljiv. Tvrdi da će prosječna hrvatska obitelj na kraju mjeseca biti u minusu, jer će, po svemu navedenom, primanja biti manja, a troškovi veći. 'Po svemu sudeći, ovo sve skupa ponovno će platiti građani', poručuje Sever.

'Mjere koje bi trebale pomoći najugroženijima su katastrofalne. Najniža plaća će rasti za nekih 50-tak kuna, a prosječna i srednja će padati. Tako će već plaća od 6000 kuna padati za 4,72 kune. Prosječna plaća će u netu, tamo gdje prireza nema, padati za 82 kune, a gdje prireza ima za 96,76 kuna', kaže Sever.

Dodaje kako ovo minimalno povećanje plaća neće moći amortizirati val poskupljenja koji će uslijediti zbog PDV-a od 25 posto. 'Veći PDV donijet će poskupljenja na sve strane, a smanjenje PDV-a na ulja, masti, dječju hranu i račune za vodu, također neće biti dovoljno da se na kraju mjeseca ne bude u minusu', tvrdi Sever.

Nije zadovoljan ni s najavom manje stope za zdravstveno osiguranje, koja s 15 ide na 13 posto. 'Iz Vlade kažu da će taj dio namaknuti unutarnjim dogovorima. Zanima me samo hoće li zbog toga pasti kvaliteta zdravstvene usluge', zapitao se Krešimir Sever.

'Ove mjere su nužne, no nedovoljne'

Tihomir Domazet, bivši pomoćnik ministra financija, tvrdi kako su nove mjere Vlade nužne, no ipak nedovoljne te naglašava kako porezi ne mogu biti cilj. 'Oni mogu biti sredstvo, a jedan od ciljeva jest zapošljavanje i pokretanje gospodarstva', tvrdi.

Po svemu sudeći, ovo sve skupa ponovno će platiti građani Krešimir Sever 'Mi najhitnije što to može biti moramo gospodarstvu osigurati likvidna sredstva, centralna banka mora naći jeftin novac pomoću kojeg će gospodarstvo početi funkcionirati', tvrdi Domazet. Dodaje kako je jedna od dodatnih mjera koje moramo uvesti i oporezivanje financija ili financijskih transakcija te oporezivanje imovine.

Posebno je istakao najvažniju stvar koju Vlada treba što prije poduzeti. 'Radi se o strukturalnim reformama u onim gospodarskim granama gdje imamo komparativne prednosti, njih treba poticati mjerama i fiskalne i monetarne politike', kaže Tihomir Domazet. Pojasnio je kako je upravo to vrlo bitno jer bez investicija nema razvoja i zapošljavanja.

'Štednja je novost u gospodarsko-proračunskoj politici'

Ivan Miloloža iz HUP-a , kaže kako je ušteda od 4,7 ili 5 milijardi apsolutno za pohvalu. 'Ovo je novo u gospodarsko-proračunskoj politici koju je bilo koja hrvatska Vlada do sada radila. Do sada su to samo bile manje uštede, očuvanje ili povećanje proračuna. U tom pravcu je definitivno za pohvaliti. No, treba vidjeti na kojoj troškovnoj strani je to učinjeno', tvrdi Miloloža.

Dodaje kako Hrvatska ne treba štedjeti zbog kreditnog rejtinga, nego zbog sebe. 'Mislim da je ušteda od 4,7 ili 5 milijardi mala, no možda je ona sada jedino moguća, do prvog rebalansa. No, ako bi se ona pretvorila u cijelu godinu, onda je apsolutno mala i s njom nećemo napraviti bitan pomak', zaključuje Miloloža.

Osvrnuo se i na porezne mjere za poduzetnike i zaključio kako jedna mjera nikada nije dosta djelotvorna. 'Nama treba paket mjera koje će učiniti to da gospodarstvo dobije vjetar u leđa. Godinama nismo činili ništa, moramo učiniti nešto da se pokuša pokrenuti investicijski tok i potrošnja, da se može puniti državna, ali i blagajne gospodarskih subjekata', tvrdi.

Zaključuje kako su nove Vladine mjere za pohvalu, no nada se da na tome neće sve stati. 'Učinjene su dvije, tri mjere, no početak je godine i ima vremena i za druge mjere', kaže Ivan Miloloža.

HUP je tijekom poslijepodneva poslao i službeno priopćenje koje potpisuje predsjednik HUP-a Ivan Ergović. 'Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja Vladino opredjeljenje za smanjenjem proračunskog deficita što se može iščitati iz Vladinog Prijedloga mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Također, iznimno pozitivno gledamo na planirano nominalno smanjenje proračunskih rashoda i to za 4,7 milijardi kuna, što je prvo takvo smanjenje državne potrošnje u Hrvatskoj. 

Za poslodavce je vrlo bitno i da je usprkos određenim promjenama u poreznoj politici Vlada održala svoje obećanje da ukupno porezno opterećenje neće rasti.
Dodatno pozitivno ocjenjujemo projicirano povećanje investiranja javnih poduzeća za 8 milijardi kuna povrh iznosa ostvarenog prošle godine, jer to ulijeva optimizam u nužno potrebno pokretanje investicijskog ciklusa u zemlji.
Ipak, u HUP-u vidimo još prostora za rasterećenjem gospodarstva koje je nužno za ubrzanje gospodarskog rasta.

Stoga, očekujemo daljnje smanjenje ukupnog opterećenja na gospodarstvu i to prije svega kroz ukidanje ili drastično smanjenje većine parafiskalnih nameta. Dodatno, vrlo je bitno da Vlada što prije započne sa sveobuhvatnim reformama koje moraju biti usmjerene na unaprijeđenje učinkovitosti i odgovornosti javne administracije, javnog sektora, državnih i javnih poduzeća te ubrzati neophodne strukturne promjene u hrvatskoj ekonomiji i društvu', stoji u priopćenju.