Od osmero kandidata, koliko ih je sudjelovalo u prvom krugu izbora za predsjednika Hrvatske, 29. prosinca, država će samo dvojici, Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu, nadoknaditi dio troškova izborne promidžbe.
Očevid u tijeku
Autobus s učenicima sletio s ceste: Četiri djevojčice u bolnici, jedna je na operaciji
Čekaju se nalazi
Prvi slučajevi ebole u Italiji? Aktivirani hitni protokoli
Nastavak prepucavanja
Brnabić odgovorila Šušnjaru: "Opa, evo i ustaša iz Domovinskog pokreta!" On odvratio: "Je l' to zbog imena?"
Rezultat je to zakonske odredbe koja kaže da pravo na naknadu izbornih troškova imaju samo kandidati koji dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a u ovom slučaju to su Milanović (kandidat SDP-a i partnera) i Primorac (kandidat HDZ-a i partnera).
Najbliža tom postotku bila je nezavisna Marija Selak Raspudić koja je osvojila 150.435 glasova, odnosno 9,25 posto, nedovoljno da bi sudjelovala u podjeli 580.000 eura, koliko je država osigurala za "pokriće" dijela izbornih troškova.
Milanoviću, koji je osvojio 797.938 glasova (49,09 posto) pripada naknada od 133.000 eura, a Primorcu za osvojena 314. 663 glasa (19,35 posto) naknada od 52.447,90 eura.
Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora, s tim da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih izbornih troškova.
Pogledaju li se troškovi koje su dvojica kandidata ostvarila u prvom djelu izborne promidžbe, do 21. prosinca, jasno je da su njihovi izborni troškovi veći, kod Primorca iznose 774.000 eura, a kod Milanovića 167.000 eura i izvjesno je da su do okončanja izborne promidžbe još narasli.
Kandidati i u drugom izbornom krugu imaju pravo na naknadu izbornih troškova, no u manjem iznosu. Tako će pobjedniku, odnosno kandidatu koji osvoji veći broj glasova, država isplatiti naknadu od 26.600 eura, a drugoplasiranom razmjerno broju glasova koje je dobio.
No, isplata naknade neće biti tako skoro, ne prije ožujka.
Naime, naknada se isplaćuje u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o tome kako su kandidati poštivali pravila iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
U prvom izbornom krugu svaki od osmero kandidata mogao je na promidžbu potrošiti najviše 1.061.782,47 eura. U drugom krugu, taj se iznos po kandidatu može povećati najviše do 20 posto, dakle za 200-tinjak tisuća eura.
Pročitajte i ovo
Organizacija koja izlazi iz tajnosti
Tko su Vučićevi Spartanci?: "Očito su ga odbili iz oružanih snaga pa se odlučio na njihovu pomoć"
Pročitajte i ovo
EU projekt
Tvrtka HDZ-ova moćnika pred sudom: Kasnili s radovima na lokalnom vrtiću