Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u Dnevniku Nove TV odgovarao je na pitanja Mislava Bage.


Ministre, hoćemo li u mirovinu odlaziti sa 67 godina života ili 41 godinom staža?

I jedno i drugo. U prijedlogu novog Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da oni naši sugrađani koji krenu rano raditi, dakle s 18 ili 20 godina, kada navrše 41 godinu radnog staža, bez obzira na dob koju imaju, moći će otići u starosnu mirovinu bez penalizacije. Mi smo zemlja koja stari i s druge strane ulazimo u tržište rada puno kasnije, produžuje nam se životni vijek. Europske su zemlje sve produžile vijek za odlazak u mirovinu, to moramo i mi napraviti.

>> Alarmantno stanje: Nedostaje stručnjaka za psihofizičko stanje radnika

Sami ste rekli, znači jedno i drugo. Ali i vi ste svjesni da je malo ljudi koji imaju 41 godinu radnog staža i da mogu sada otići u mirovinu. Znači, kad će se taj zakon u potpunosti moći konzumirati da ti ljudi odu s 41 godinom staža u mirovinu?

Vezani članci Siniša Varga (Foto: Jurica Galoic/PIXSELL) Mnogi kao da su samo u prolazu: U ovom sazivu Sabora vlada prava najezda transfera, a politički se dres najlakše skida Slika nije dostupna MUH podržava prijedlog o nasljeđivanju dijela mirovine umrlog partnera

Pa već sada imamo naše sugrađane koji nemaju 65 godina života, a imaju preko 40 godina radnog staža i oni ne mogu ići u mirovinu, odnosno mogu, ali će zbog toga biti penalizirani. Kada stupi na snagu ovaj zakon, dakle 1. siječnja 2014. godine oni će moći otići u punu starosnu mirovinu, neće čekati 65 godina ili jednog dana kada produžimo dob odlaska u mirovinu, 67 godina starosti. Dakle, moći će se otići u mirovinu i temeljem dobi, ali i temeljem radnog staža.

I to je prijedlog koji vi mislite poslati, mislite ga braniti, mislite da će proći u Saboru?

Pa da, to je zakon za koji mislimo da uvažava sve zakonitosti u Hrvatskoj, sve potrebe tržišta rada, ali s druge strane uvažava sve one koji su počeli rano raditi, koji su radili svoj životni vijek, izdvajali i imaju pravo na svoju mirovinu.

Puno važnije za one koji rade je način na koji država misli zaštititi radnike. Hoće li radnici dobivati lakše otkaze kod poslodavaca sa zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2014.?

Mi smo u zakonu već jasno rekli da želimo zaštititi radnike. Sasvim sigurno da dobrog radnika nijedan pooslodavac neće otpustiti. S druge strane, želimo omogućiti poslodavcima da se lakše restrukturiraju.

Što to znači u praksi? Znači li lakše restrukturiranje lakši otkaz?

Pa ne samo lakši otkaz. I sada smo izgubili preko 170.000 radnih mjesta, znači zakon nije bio prepreka za davanje otkaza. Ono što želimo je povećati sigurnost radnika kad govorimo o radnim sudovima i sudovanjima. Želimo da to bude kratko i jasno i zato treba biti zakon jasan koji će omogućiti sucima da suduju kraće i da radnici imaju pravo izboriti se za svoja prava u što kraćem roku.

Neki će reći da ste ovim išli na ruku poslodavcima. Jeste li radnicima na ruku išli kada ste im omogućavali da ako im plaća kasni jedan dan praktično mogu stupiti u štrajk?

Pa plaća je nešto što je zarađeno, mi želimo da svi oni koji trebaju dobiti plaću tu plaću dobiju, da oni koji love u mutnom budu sankcionirani i ovime omogućavamo radnicima da pokrenu industrijske akcije odmah nakon neisplate plaće. Naravski da to neće biti odmah prvi dan, ali omogućavamo radnicima i sindikatima da ocijene pravi trenutak kada je pravi trenutak kada mogu prisiliti poslodavca...

Hoćete reći da je to batina za poslodavce?

Pa za one dobre poslodavce nije, a za one koji love u mutnom je.

Otpremninu ste predvidjeli za sve radnike koji dobivaju otkaz. Mnogi poslodavci kažu da je to nemoguće, gdje će oni sad izdvajati taj novac za radnike koji trebaju dobiti tu otpremninu. To u zemlji koja nema novaca izgleda gotovo nemoguće.

Nažalost, puno naših radnika nije dobilo otpremninu na koju je imalo pravo, posebno u onim slučajevima kada se došlo do stečaja poduzeća. Ako pogledate Agenciju za radnička potraživanja, mi smo kao država svega u 19 posto se naplatili iz stečajne mase, sve ostalo je platila država. Prema tome, moramo sustav otpremnina napraviti tako da svaki radnik ima pravo na svoju otpremninu. Sjetimo se ljudi koji rade na određeno vrijeme, koji nemaju pravo na otpremninu. Dakle, mi ovim sustavom, a to je sustav koji je zaživio u Austriji, želimo omogućiti da svi radnici u Hrvatskoj imaju pravo na otpremninu, da to bude njihovo vlasništvo.

Slažem se s vama, ali mi nismo Austrija, nažalost.

S druge strane, mi, što se tiče samog opterećenja cijene rada, određenim preraspodjelama u doprinosima na plaću - u prvom redu što se tiče samog doprinosa za zaštitu na radu i doprinosa za zapošljavanje - tu možemo naći prostora da se ta sredstva prebace na sredstva radnika, dakle da poslodavac uplaćuje na žiro račun radnika.

Meni je jasno, a nadam se da je i vama jasno da ni sindikati ni poslodavci neće poduprijeti ovaj zakon. Hoćete li ga poslati bez potpore jednog partnera?

Mi ćemo nastojati dobiti maksimalnu potporu koju budemo mogli, pregovarat ćemo kao i uvijek, ali zakon treba donijeti i ja se nadam da ćemo zakon donijeti u saborskoj proceduri do kraja ove godine.

Sa ili bez njih?

Ja se nadam da ćemo se uspjeti dogovoriti o puno stvari. O nekim stvarima se nećemo uspjeti dogovoriti i nažalost bez toga ćemo morati poslati zakon u proceduru.

U političkom smislu, Vlada ste lijevog centra, vi ste socijaldemokrat, mijenjate radnička prava. Hoćete li biti politički kažnjeni zbog toga?

Mi ne mijenjamo radnička prava na način da oštećujemo radnike. Ono što želimo je da se u Hrvatskoj lako zaposli, da se nađe radno mjesto jer danas je radno mjesto nešto što je najvrednije u ovom trenutku. Želimo da se u Hrvatskoj što više radnika zaposli.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook