Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Uskoro bismo u mirovinu mogli ići tek s navršenih 67 sedam godina.


U tijeku je izrada reforme po kojoj ćemo raditi dulje. O sličnom dobnim granicama razmišlja se i u ostalim zemljama Europske unije. Za vlade to znači uštedu na financijskom polju, a mi smo upitali stručnjake kako bi produljenje radnog vijeka utjecalo na samog radnika.

Vezani članci Europska komisija pokrenula je inicijativu Europski kodeks protiv raka Konferencija EU projekta o jazu u plaćama: ''Nužno je razbijati stereotipe i podjele na tradicionalno muške i ženske poslove'' Premijer Plenković i ministar Pavić (Foto: Zarko Basic/PIXSELL) Oštre kritike na Vladin prijedlog: "Ministar i premijer ukrali su mirovine građana i postali grobari mirovinskog sustava"

Akademik Zvonko Kusić iza sebe ima bogato radno iskustvo. Na mirovinu još ne pomišlja. 'Ja sam spreman raditi dok god mogu optimalno raditi, ali to trebaju uvijek drugi procjeniti', kaže akademik Zvonko Kusić predsjednik HAZU-a.

Po reformi koju priprema ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u mirovinu će se moći tek sa 67 godina. Europa ima sve više bora, natalitet drastično opada, a troškovi socijalnih davanja sve su veći. Ekonomski stručnjaci vlada europske unije rješenje vide u produženju radnog vijeka.

U Europskoj uniji najdulje rade Finci i Šveđani i to do 68. odnosno 67. godine. Zemlje poput Njemačke, Belgije, Irske, Danske zakonsku dob za muškarce i žene prije nekoliko su godina izjednačili na 65 godina. A imaju u planu još je produživati.

'Oni koji su zaista potrebni društvu, koji mogu i dalje dati trebaju ostati. E sad je pitanje kriterija', objašnjava akademik Zvonko Kusić.

>> Novi zakon o mirovinskom osiguranju donosi novu formulu za usklađivanje visine mirovina

Stručnjakinja za psihologiju rada objasnila nam je kako je više od godina rada važnija kvaliteta radnog mjesta.

'Tamo gdje se ulaže u ono što se na zapadu zove zdravo, sređeno radno mjesto, možemo dobiti jako puno od radnika, u smislu malo izostanaka, velike produktivnosti, velike kreativnosti, povećane kvalitete i kvantitete rada', kaže mr.sc. Irena Pastuović Terze, stručnjakinja za psihologiju rada.

Time i želje za duljim radom. 'Tamo gdje se ne ulaže u radnika, gdje se represivnim mjerama nastoji postići što veći rezultat u svemu pa i u duljini u smislu godina rada možemo očekivati kontra efekt', kaže mr.sc. Irena Pastuović Terze.

Ono što zapadne zemlje imaju, a Hrvatskoj nedostaje su stručne službe koje brinu za psihofizičko stanje radnika.
'Po tom pitanju je alarmantno stanje. Dakle ide se represijom, nerazumjevanjem, kaznama, koje znamo da puno lošije utječu od nagrada', objašnjava mr.sc. Irena Pastuović Terze.

A često se zaboravlja da je zadovoljan radnik, dobar radnik. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook