Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić danas je u ime Vlade RH potpisao Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Dodatak Kolektivnom ugovoru koji su sadržajno istovjetni dosadašnjem kolektivnom ugovoru i njegovu dodatku, izuzev u dijelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu.
Pročitajte i ovo
OBJAVILI POPIS KANDIDATA
Poznato tko sve želi naslijediti Grbina na čelu SDP-a: Pogledajte čija je kandidatura odbijena
izbori sredinom rujna
U SDP stigle tri kandidature za predsjednika, jedan kandidat najavio osnivanje vlade u sjeni
U tom su dijelu prava državnih službenika i namještenika izjednačena s pravima službenika i namještenika u javnim službama koja su povoljnije uređena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.
Sindikati ističu kako će se u skladu s potpisanim zaposlenima u državnim službama do kraja ove godine jubilarna nagrada isplaćivati temeljem osnovice od 500 kuna za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900 kuna za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža.
Naknada za prijevoz na posao povoljnije je riješena u dijelu koji se odnosi na mogućnosti isplate akontacije u visini 50 posto utvrđene naknade za prijevoz, za zaposlenike koji ne mogu ili ne koriste međumjesni prijevoz nego na posao dolaze automobilom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom i za to primaju 0,75 kuna po kilometru, odnosno na posao putuju više od 100 kilometara temeljem posebne odluke nadležnog ministra.
Ugrađena je i odredba prema kojoj službenici i i namještenici koji rade na plovilu odnosno na izdvojenom mjestu na otoku ostvaruju pravo na terenski rad, ako plovilo ili mjesto na otoku ne smiju zbog prirode posla napuštati najmanje 24 sata.
>> Izmjene Zakona o radu su katastrofa za radnike'
'Drago mi je da se socijalni dijalog koji je u početku bio malo usporen razvija dobro. To je dokaz da socijalni dijalog u vladi postoji i kad imamo razumne sugovornike dogovor se brzo postigne', naglasio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je Ugovor potpisao u ime vlade. Mrsić je također obećao i kako će vlada pregovarati i razgovarati i ubuduće 'za stolom' te neće biti tajnih sastanaka.
S vladom će, tememljem zakona o reprezentativnosti, ubuduće pregovarati tri sindikata reprezentativna za državne službenike i namještenike, koji su potpisnici današnjeg Ugovora.
'Nas opet očekuju pregovori o isplati Božićnice i regresa za 2014. te se nadam se da ćemo se i u tim pregovorima ponašati kao i do sada s međusobnim uvažavanjem ali i uvažavanjem ekonomske situacije u državi', uvjeren je Mrsić.
Čelnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša naglasio je kako sindikatima osim terminološke usklađenosti važno je i da primjena dogovorenih odredbi bude istovremena i identična.
>> Ministar Ostojić i sindikati u zdravstvu dogovorili nastavak pregovora
Ugovor je potpisan s predstavnicima sljedećih sindikata: Sindikata policije Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske te Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.
Ministar Mrsić komentirao je i novi Zakon o radu. Vlada će objaviti iskaz procjene učinka postojećeg Zakona o radu i time se otvara javna rasprava o donošenju novog Zakona o radu. 'Temeljna postavka je zaštita radnika jer je radnik u nepovoljnom položaju na tržištu rada i Zakon o radu ga mora štititi, ali s druge strane moramo omogućiti poslodavcima da se u vrijeme krize tvrtke restrukturiraju i da to restruktuiriranje bude jednostavnije, brže i učinkovitije', rekao je ministar Mrsić.
Postoji ideja i o Fondu za otpremninu. Ako se usvoji takav model fonda, neće se izdvajati posebna sredstva, odnosno neće biti novih opterećenja na plaće niti će radnici sami uplaćivati sredstva. U Fond za otpremnine uplaćivat će se sredstva do kojih će se doći preraspodjelom postojećih izdvajanja na plaću.
Zakon predviđa i što jednostavniju proceduru zbrinjavanja viška radnika, a što se tiče prava radnika, bitno je naglasiti i da će radnici moći štrajkati odmah po neisplati plaća. 'Do sada su radnici mogli štrajkati tek 30 dana od neisplate plaće, smatramo da je to predugi vremenski period pa će prema novom Zakonu radnici moći ići u industrijske akcije odmah po neisplati plaća', rekao je ministar Mrsić.
Novi Zakon predviđa i da se materijalna prava radnika određuju kolektivnim ugovorom, a ne pravilnicima o radu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook