Hrvatska Vlada od 2017. rasterećuje gospodarstvo za 2 milijarde i 200 milijuna kuna. Ove godine rasterećenje će iznositi 626 milijuna kuna nakon što je Vlada prihvatila mjere koje bi u konačnici značile manje papirologije i veću brzinu u poslovanju države i poduzetnika.

Galerija


Kako će izgledati odnos države i poslodavaca te kakve koristi hrvatsko gospodarstvo može imati rasterećenjima, u Dnevniku Nove TV s ministrom gospodarstva Darkom Horvatom razgovarao je Mislav Bago.

S obzirom na dramatično stanje tržišta rada, mislite li da će poslodavci iskoristiti ovaj novac za nova zapošljavanja ili za povećanje plaća svojim radnicima?

Vezani članci PR Stranka Pametno s uspješnim hrvatskim poduzetnicima Gospodarstvo, mladi, turizam, poticaji (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Provjerili smo što sve Pakrac nudi mladim obiteljima: Zadržavaju stanovnike, a bilježe sjajne turističke rezultate

Ono što je nama u ovom trenutku najbitnije jest da poslodavci osjete doprinos uvođenja daleko jednostavnijih procedura, digitalizacije i procesa koji u ovom trenutku štede i vrijeme i novac.

Ali što bi im bilo pametnije, veće plaće ili nova radna mjesta, s obzirom da im država poklanja taj novac?

Prvo da budemo jasni, država nikome ništa ne poklanja. Sve su to poduzetnici sami zaradili. Poduzetnici su jedini realni dio svijeta koji puni državni proračun. Jedan dio toga što su zaradili država prepušta njima da troše na onakav način kakav oni u ovom trenutku smatraju najsvrsishodnijim.

Jedna od glavnih stvari koja se provlači kroz sve te mjere koje bi se ove godine trebale provesti je e-mail, internet, digitalizacija. Postoji li neki rok kada će država početi s poduzetnicima kompletno komunicirati i funkcionirati direktno putem e-maila?

Već pri kraju prošle godine uveli smo obvezu za sve korisnike sustava javne nabave i obvezu izdavanja i zaprimanja digitalnih računa.

Imate li neki rok kada će država s poslodavcima komunicirati samo mailom, nema pošte, nema desetaka milijuna kuna dostava...

S obzirom na ingerenciju mog resora, mi ćemo s 1.4. uvesti neke dodatne digitalne procedure. Imajući informacije iz nekih drugih resora, kolega Kuščević uvodi konačno primjenu elektroničkog potpisa i elektroničkog pečata.

Znači li to da sada milijuni kuna ostaju poslodavcima za neke druge stvari jer će moći mailom komunicirati?

Ne samo da će komunicirati mailom već jedan veliki dio tih procedura nisu ni potrebne, jer doprinos uplate u državni proračun nakon plaćanja taksativnih procedura kolegi Mariću predstavlja oko 0.01% ukupnog doprinosa proračuna. Prema svemu tome, takav doprinos proračunu nije potreban, a samim time i procedura je za ukinuti.

Znači, ideja je da se umjesto četiri popuni jedan papir?

Ideja je da popunite jedan elektronički obrazac, da automatizmom razmjenom podataka unutar tijela državne uprave naprave svoj dio posla i onda se poduzetniku i građanu isporuči konačnu ulugu.

U redu je što ćemo tvrtku moći osnovati za dva dana, ali možete li mi objasniti problem s građevinskim dozvolama, što je veliki problem, zog toga padamo na ljestvicama konkurentnosti. U nekom gradu dobijete građevinsku dozvolu za dva, a u nekima za dvjesto dana.

Nije sve u samim procedurama. Cijelo vrijeme napominjem da se Hrvatska razlikuje u segmentu lokalne i regionalne samouprave.

Želite reći da smo nesređeni.

To znači da neki zemljišni knjižni odjeli funkcioniraju bolje, a neki malo sporije i lošije.

Neki kažu da bi bilo pametnije da država smanji svoju cijenu. Država sad na 47%, a prije krize je imala 41%. Kažu mi poslodavci da je to nekih petnaest milijardi kuna, neka se vratimo na predkriznu razinu iz 2008. pa će poduzetnici i s tih 15 milijardi kuna već znati što raditi.

Cijelo vrijeme smo pobornici decentralizacije, ajmo i ostati kod toga. Promjenimo ljude i sebe same. Pogledajmo kako funkcionira naše okruženje i bit će nam jasnije u toj komparativoj prednosti koju moramo imati prema investitorima..

Sada država troši više nego 2008., pa je li to normalno?

To je normalno iz jednog jednostavnog razloga a to je da je opseg posla mnogo veći. Ono što ja u svom akcijskom planu nudim je umanjenje procedura, umanjenje poslovnih i administrativnih procesa, a samim time će se pojednostaviti i život poslodavcima.

Lakša tema – Uljanik. Kada je dan D za Uljanik što se tiče budućnosti hrvatske brodogradnje na sjeveru? Sve ostalo znamo, kada je taj datum?

Mi smo otvorili virtualni data room, 18.1. u nadi da ćemo dobiti dvije vrlo kvalitetne ponude. Analitika je počela, data room se pretražuje, sukcesivno dnevno puni s novim podacima. Bude li bilo potrebe za bilo kakve sastanke između Uprave Uljanika i potencijalnih partnera i na to ćemo pristati. Mi ćemo biti zadnji koji ćemo zazivati stečaj.

Ministre, rekli ste da ćete biti zadnji koji će zazivati stečaj, a ipak se dogodio stečaj. Zašto bih vam vjerovao da će 18.1. nešto biti?

Stečaj se nije dogodio i ja sam zadnji koji će pristati da se to dogodi. Želimo da u ovih 60 dana u predstečajnoj fazi nađemo kvalitetnog partnera i na taj način izbjegnemo stečaj.

Vi ste kao ministar Marić, jedno priča, a drugo su zakoni. Je li vas Danko Končar zapravo vukao za nos?

Nemam taj osjećaj. Ako je ikoga vukao za nos, onda je to Upravu Uljanika, a ne nas iz ministarstva. Mi smo u jednom trenutku odlučili da takvim razgovorima stanemo na kraj i započeli su puno ozbiljniji razgovori s ozbiljnijim partnerima.

Je li točna informacija da Danko Končar pokušava izvući novac koji je on davao kao pozajmicu?

U ovom trenutku takvu informaciju nemam niti prema meni ide takva informacija.

Ima li on pravo tražiti novac koji je darovao, praktički humanitarno?

Ne bih se usudio reći da je to bila humanitarna donacija. Ako možemo razgovarati o bilo kakvim poslovnim potezima to je na razini toga. U što je gospodin Končar investirao za to snosi sam odgovornost jer je to njegov novac i njegova investicija.

Je li bila greška ove Vlade kada je dala kredit od 95 milijuna kuna za rekonstrukturiranje, a ako do toga ne dođe ide se u likvidaciju.

Nije bila greška, jer je Vlada htjela isto što želi i sada. Pronaći kvalitetnog strateškog partnera i početi funkcionirati na tržišnim osnovama.

Ali niste ništa napravili. Najbolji radnici su već otišli u Italiju i u jednom trenutku je potrebno reći tulum je gotov.

Nemojte zaboraviti da jedan od potencijalnih partnera može biti upravo onaj u koji je otišao jedan broj radnika. Ti se svi radnici u trenutku kada se sustav uspostavi mogu vratiti.

Mislite li da je u budućnosti moguće da na tako malom području opstanu dva brodogradilišta?

Potpuna je drugačija filozofija pristupa i kontinuiteta brodogradnje u Rijeci i u Puli.  Mogu opstati oba brodogradilišta, ono što se događa u Rijeci je mnogo ozbiljnija inicijativa.

Znači, Pula visi.

To su vrlo paušalne konstatacije. Mi u ovom trenutku razgovaramo i pregovaramo oko partnerstva i za jedno i za drugo brodogradilište.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr