Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministar financija Zdravko Marić gostujući u Dnevniku Nove TV otkrio je tko će dobiti ono što očekuje izradom novog proračuna, a tko neće, tj. za koga će biti novca, a tko će se morati malo strpjeti.


O novom proračunu ministar financija Zdravko Marić razgovarao je s Mislavom Bagom za Dnevnik Nove TV.

Ministre Marić počnimo s onim što se neće dirati u proračunu?

Vezani članci Hrvatski sabor Vlada odbila sve amandmane o rebalansu proračuna oporbenih zastupnika i klubova, dolazi i do promjene u zastupničkim redovima Bjelovar - 1 Najveći grad u Hrvatskoj bez prireza: Podno Bilogore svake je godine sve više beba, a raste i IT industrija

Pa mislim da je od prvog dana bilo jasno da u ovom proračunu sigurno nećemo dirati mirovine. Sigurno smo posebno razmatrali i neke druge stavke na koje smo se posebno fokusirali, ali i odlučili da za ovu prvu fazu, za ovaj proračun, obzirom da moramo obaviti i još neke dodatne razgovore sa socijalnim partnerima što se tiče plaća.

Do kog obima se neće dirati plaće, imate onaj čuveni Sanaderov sporazum od milijardu i 800.000 milijuna kuna, je li to već ugrađeno u proračun?

To ćemo slijedeći tjedan, imamo dogovorene sastanke sa sindikatima državnih i javnih službi i s njima ćemo otvoriti tu temu, taj sporazum ima određenu klauzulu prema kojoj bi mogao biti aktiviran. Međutim ja moram reći da za taj sporazum i za neke druge stvari u ovom proračunu teško da možemo naći prostora.

Tražit ćete ih prolongaciju, barem za ovu i slijedeću godinu?

Dakle ono što smo rekli, sa socijalnim partnerima želimo otvoriti jedan otvoren, transparentan, ali u isto vrijeme i jedan konstruktivan dijalog, jer smatram da nije samo stvar ovogodišnjeg proračuna i plaća za ovu godinu, nego mislim da stvari moramo gledati dugoročnije, u smislu cijelog sustava plaća državnih i javnih službenika.

Kad smo kod plaća onih koji rade u državnom sustavu ide li se ove godine u reformu gdje će se prema platnim razredima plaćati za isti rad ista plaća?

To je apsolutno intencija.

Kada bi taj zakon krenuo?

Pa za njega treba određeno vrijeme, teško je reći određeni horizont, ali smatramo da sigurno u tijeku godine možemo imati određena rješenja.

Kolike su uštede samo na tom segmentu?

Pa kada govorimo o reformi sustava državne i javne administracije, odnosno sustava plaća, ja čak u prvom koraku ne bi ni rekao da mora nužno značiti uštede, nego može značiti kudikamo efikasnije i jednostavnije upravljanje tim sredstvima. Jer ono što je bitno, dva su osnovna postulata, jednaka plaća za jednak rad i ono što je iznimno bitno za sustav državne administracije svi ju želimo jednostavniju i efikasniju, zato moramo ugraditi sustav nagrađivanja.

Ali svi izbjegavaju tu riječ, treba li nam i manja administracija?

Ja ne izbjegavam tu riječ, ja kažem da je kod nas osnovni problem, ne toliko u individualnim plaćama, jer sigurno je teško reći da je jedan hrvatski liječnik ili učitelj ili policajac preplaćen. Međutim mi imamo veliki problem s masom plaća, budući da imamo zaista veliku administraciju. Međutim to je problematika koju uostalom također moramo otvoriti i o njoj razgovarati.

Hoće li biti božićnica i regresa ove godine ili ćete ići i na to da se i to prolongira?

To je isto tema koju ćemo otvoriti slijedeći tjedan sa sindikatima.

Znači vrlo vjerojatno ni toga neće biti? 

Ove godine vam raste BDP, ali vam raste i inflacija, prema tome trebali bi povećati mirovine, to je nešto što se već dogodilo, jeste li panirali novac za taj dio, jeste li to ugradili već u proračun?

To ćemo ugraditi, to je ugrađeno već u proračun, to je iznos od nekih 250 do 300 milijuna kuna.

Barem umirovljenici mogu biti sigurni da će dobiti dodatnih 300 milijuna kuna?

Pa da, moramo, obzirom na demografska kretanja i priljev novih umirovljenika računati i na nešto veći iznos od toga.

Vratimo se na pitanje dugova, najveći problem zapravo je Vama kao ministru finacija i Vladi rade cestarske tvrtke, to je 30 milijardi kuna. Razmatra li Vlada na bilo koji način davanje u koncesiju autocesta na bilo koji način, na taj način jednokratno smanjivanja javnog duga i vraćanja kredita?

Tu smo temu apsolutno otvorili, bitno je za reći da te cestarske tvrtke imaju već ove godine određene pritiske na njihovu tekuću likvidnost u obliku dospjeća, ali sama struktura, kao što ste i sami rekli, ne samo u obliku njegovog ukupnog iznosa, nego i same ročnosti je poprilično nepovoljna.

Znači li to da je to otvorena mogućnost?

Otvorena je mogućnost.

Koji točno segment?

U ovom trenutku nismo donijeli konačnu odluku, opcije su na stolu, sigurno da nam je prošli tjedan bilo pozitivno što smo razgovarali sa hrvatskim mirovinskim fondovima.

Oni su bili uključeni u sve?

Jesu, oni su bili uključeni. I u procesu monetizacije, a i u onom najavljenom procesu IPO-a. Dakle, sigurno da možemo računati i na to.

Dakle Vi kao ministar financija, kojem bi rješenju bili najskloniji?

Pazite, ja sam vrlo oprezan u tome, jer gledam iz perspektive brojki, dale za koji iznos i na koji način možemo dobiti više. S jedne perspektive kroz monetizaciju se može uprihodovati nešto veći iznos, međutim monetizacija ima svoje određene rizike i specifičnosti.  S druge strane IPO ne možete očekivati tako veliki iznos i on je malo kompleksniji, ali ipak uz uključenost mirovinskih fondova.

Ali to su stvari koje su ove godine na stolu?

To su stvari koje su na stolu.

Porez na nekretnine ove godine ne ide?

Ne, kao i od ostalih kao što sam već najavio, porezne izmjene, što se tiće uvođenja novih stopa i poreza, jedine porezne izmjene koje će se događati su uskladba sa europskim direktivama. 

Zašto nećete povećavati neoporezivi dio plaća, oporba kaže to je dobar okidač za osobnu potršnju, koja nas je dovela na 2,1 posto procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu?

Mislim da je ono što je bitno, a što mi ove godine moramo napraviti je temeljitu reviziju poreznog sustava, dakle poreza na dohodak, poreza na dobit, a i na potrošnju, a onda i ovih novih poreza. Doći ćemo s nekim cjelovitijim rješenjem, jer mislim da je za naš porezni sustav bitno da idemo prema rješenju koje vodi prema jednostavnosti, efikasnosti i transparentnosti.

Znači jedan porez, kao u Slovačkoj?

Ne uopće ne zagovaram takav sistem, nego mislim da smo sustav previše rasložili, da je previše tih tzv. olakšica, poreznih rashoda, u isto vrijeme mislim da smo dosta prečesto radili promjene, jer jedan od bitnih elemenata na kojem mi moramo raditi je porezna sigurnost.

Idemo sada na privatizaciju, premijer kaže, trebam pola milijadre eura u Hrvatskoj, gdje će on to naći?

Pazite državna imovina je zaista velika, postoji tu cijeli rang od nekretnina u državnom vlasništvu do turističkih kompleksa, bivših vojnih odmarališta do firmi.

Bili ste i Vladi, to su radili i prethodnici, vi znate koliko je to kompleksno, u godinu dana to prodati, a to može imati veliki kontraefekt, kad idete u tu totalnu rasprodaju, a to znate i sami da cijena bude manja? 

Naravno, vodit ćemo se sigurno brigom oko evaluacije, odnosno vrednovanja tih kompanija i svega toga što prodaje, sigurno ćemo gledati nešto što možemo i u kratkom roku, a za nešto će biti potrebno dulje vrijeme.

Šta možete odmah prodati, po Vašoj procjeni?

Pa teško je reći, dakle postoji jako puno firmi u kojima imamo manjinski udio, u kojem već postoji neki većinski udio za koji pretpostavljamo da bi mogli biti zainteresirani.

Na primjer?

Pa sada da ne imenujem firmu, jer će to odmah značiti da smo neke odluke već donijeli, ali sigurno da gledamo, obzirom da je bilo u proteklom vremenu ulaska privatnog kapitala, pa i kapitala mirovinskih fondova.

Tamo gdje ste ispod 25 posto, mislite li da država treba izaći iz toga?

Pa da, mislim u dobrom dijelu da.

Tamo gdje je država ima i manje od toga, a takvih je petstotinjak firmi, treba li to država jednostavno pokloniti radnicima?

Pa dobro sada u sferu poklanjanja ne bih ulazio, ali mislim da treba u svakom slučaju izaći iz toga, jer se i tu može skupiti dosta iznosa, u svakom slučaju država od tog manjinskog udjela praktički nema ništa ili jako malo. 

I dalje me muči taj novac, gdje će premijer to naći u godinu dana?

Mi smo zadali sebi cilj od 500 milijuna eura, mislimo da je to i dalje realno, obzirom da smo na tom poslu već počeli raditi, dakle bez obzira na kratkoću vremena sigurno da možemo rponaći i neka tzv. brza rješenja, odnosno brzu egzekuciju, to će biti isto jedan okidač i za sve ostale, tj. ono što planiramo raditi i u slijedećim godinama. 

Jeste li uspjeli pronaći 7.500 kuna za prvo dijete ili se i to još uvijek traži?

Zakon još kao takav još nije ni napisan, ali kamoli da je stupio na snagu, dakle ovisno o tome kada će stupiti na snagu, proporcionalno tome će biti i osigurana sredstva za to u proračunu.

Znači novaca ima?

Naći ćemo.

Nisam vas stigao pitati samo što nećete privatizirati, da to raščistimo.

Pa sigurno ove strateške kompanije o kojima s mo i prije govorili.

Kao na primjer?

Pa poput voda i šuma i sličnih.

INA?

INA je zaista zasebna tema, o tome moramo zasebno razgovarati, znate i sami da je za nju vezano i mnogo sudskih sporova i mislim da to ne možemo sigurno preko noći i preko koljena odlučiti.

I koliki će vam biti minus u blagajni, kada napravite proračun?

Moj cilj je da ovogodišnji proračun, ali sveobuhvatni, ne samo državni proračun, nego kada obuhvatite i izvanproračunske fondove i lokalnu državu bude oko 3 posto BDP-a

Koliko je to?

To je nešto ispod 11 milijardi kuna.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju