'To nije loš rezultat, očekuje nas jako puno posla, jedan od zaslužnih za to je i (Slavko) Linić', kazao je Milanović koji je odgovarao na pitanja novinara u stanci konvencije Hrvatskih izvoznika.
Pročitajte i ovo
Na pitanje što je s kamatama na štednju, hoće li ih biti, odgovorio je da je to na nama. 'Mi smo dali određene naznake kojih ćemo se načelno pridržavati, ali uvijek postoji mogućnost da neke stvari korigiramo. A ako bude kamata na štednju bit će najniža u Europi, ili jedna od najnižih', kazao je.
Milanovića su novinari pitali i kako komentira utisak koji je stvoren u javnosti da Hrvatsku gospodarsku komoru kontrolira HDZ, a da SDP kontrolira Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR).
Objavljene preporuke Europske komisije za Hrvatsku: Evo što nas očekuje!
Za ovo prvo, HGK ne znam, a što se HBOR-a tiče dvije i pol godine sam predsjednik Vlade i da se vodimo tim motivima onda bismo valjda predsjednika Uprave HBOR-a promijenili prvi dan. Zašto to nismo napravili? Naprosto, htjeli smo nekakav kontinuitet, istaknuo je.
Dodao je i kako sadašnji predsjednik Uprave HBOR-a (Vladimir Kristijan) nema veze s politikom, kako je to jedan od kvalitetnijih bankara u Hrvatskoj. Struka nije upitna, mora se oduprijeti svakom mogućem pritisku, ako ih uopće bude. Čuli ste što je rekao sad bivši predsjednik Uprave, da ga nikad nitko nije zvao ni kontaktirao pa sam siguran da će tako biti i ubuduće, kazao je Milanović.
'Da smo imali neke ozbiljne, duboke zamjerke na rad HBOR-a ja bih se osobno angažirao da se ljudi promjene', odgovorio je Milanović upitan hoće li poslije svega što se događalo i afera koje su ga potresale HBOR biti bitno promijenjen.
HBOR je u principu radio korektno svoj posao, to je ono što ja mogu vidjeti, kapital HBOR-a je uvećan u vrijeme našeg mandata višestruko više puta nego u vrijeme prethodna dva mandata HDZ-ove vlasti. To su brojke, to jasno pokazuje da je namjera jasna da se podupiru poduzetnici i izvoz, kazao je Milanović.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić također je odgovarao na pitanja vezana uz neke od jučerašnjih preporuka EK, primjerice o produljenju radnog vijeka te svojevrsnom registru kandidata za imenovanja u državne tvrtke.
Grčić je podsjetio da je Hrvatska tek nedavno donijela zakonske akte koji definiraju produljenje radnog vijeka i kasniji odlazak u mirovinu s rokovima u kojima bi se to trebalo dogoditi.
Pritom je istaknuo da mirovinski sustav definitivno predstavlja veliko opterećenje i za hrvatski državni proračun i za hrvatsko gospodarstvo.
Duboko smo svjesni da je tu Hrvatska u nepovoljnijoj poziciji, ako ne od svih, a onda od velikog broja drugih europskih zemalja. Tu zaista trebamo neke brze korake i akcije da bismo počeli mijenjati, a ne odmah i promijenili, odnos broja umirovljenika i broja onih koji rade i stvaraju novac da bi se mogle plaćati mirovine umirovljenika iz prvog stupa, rekao je Grčić.
Za svojevrsni registar imenovanja u državne tvrtke kaže kako Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i danas vrlo pomno prati proces kadroviranja.
To nisu izravna kadroviranja, već sustav koji je Vlada razradila, a u kojem se vrlo pomno razmatraju životopisi i karijere svih kandidata i za uprave i za nadzorne odbore hrvatskih strateških poduzeća i tako će biti i u buduće. Što se tiče registara, to je formalni akt ili dopuna tog sustava, koji ćemo bez ikakvih problema izraditi, kazao je Grčić.
Milanović: Proizvodnjom za izvoz graditi konkurentnost
U posljednjih pet godina rast hrvatskog izvoza među najnižima je u Europskoj uniji, tehnološki zaostaje čak i u odnosu na razdoblje osamdesetih, a danas je jasno da zaobilaznog puta nema i da se kvalitetno može živjeti samo poticanjem izvrsnosti i gradnjom konkurentnosti za što nema boljeg načina od proizvodnje za izvoz, rekao je danas predsjednik Vlade Zoran Milanović na 9. konvenciji Hrvatskih izvoznika.
Milanović je istaknuo da je unazad dvadesetak godina uvoz roba u Hrvatskoj bio približno dvostruko veći od izvoza i u tom se razdoblju u Hrvatskoj udio izvoza u BDP-u kretao oko 40 posto, za razliku od 70-tak posto u usporedivim zemljama srednje Europe.
Izvoznici se bore tamo gdje je najteže, u inozemstvu i gdje se proizvodi prodaju isključivo zbog njihove kvalitete i zbog toga su oni pravo mjerilo naše uspješnosti, rekao je Milanović te istaknuo da je zato podrška njima od najvećeg interesa hrvatske Vlade i cijelog društva.
Hrvatski su izvoznici, kazao je premijer, bolje od očekivanog prevladali gubitak povlastica koje su proizlazile iz CEFTA-e, dijelom i jer je Hrvatska ispregovarala zadržavanje uvjeta tradicionalne trgovine, a istodobno im se otvorilo tržište s pola milijardi potrošača u EU. Ujedno, dodao je, preuzeli smo i strateška partnerstva te povlaštene trgovinske ugovore EU s trećim zemljama, među kojima mnoge imaju populaciju sve veće kupovne moći i ogromne razvojne projekte.
'Ne smijemo se ustručavati natjecati za njih. U nekim od tih zemalja smo nekada imali vrlu dobru reputaciju. Došlo je vrijeme da se vratimo i podsjetimo ih na svoju kvalitetu. Ako budemo stajali na margini događanja, bojali se izaći iz naše zone ugode u zemlji ili regiji, nepovratno ćemo izgubiti svoju priliku', rekao je Milanović.
Podsjetio je pritom na nedavno usvojeni Akcijski plan podrške izvozu, kao strateški dokument s 13 aktivnosti i 41 mjerom za izgradnju trajne platforme za punu i sustavnu podršku izvozu od informiranja i educiranja, do financiranja i rušenja trgovinskih barijera, a kao neke od ključnih mjera iz tog plana naveo je povećanje kapitala HBOR-a za milijardu kuna, za davanje financijske podrške izvozu, kao i doprinos Ministarstva vanjskih i europskih poslova kroz novi sustav gospodarske diplomacije.
Usluge gospodarske diplomacije, prema riječima zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova Joška Klisovića, samo u proteklih šest mjeseci koristile su 872 tvrtke, a pomogle su u otvaranju 92 izvozne prilike. Iako većina od tih tvrtki nije odavala podatke o realiziranim poslovima, jer se radi o poslovnoj tajni, ipak je njih 15 potvrdilo da im je gospodarska diplomacija pomogla da sklope poslove u vrijednosti milijardu dolara, istaknuo je Klisović.
Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago podsjetio je da su svega 13 posto hrvatskih tvrtki izvoznici, ali da na njih 'otpada' 50 posto ukupnog broja zaposlenih, investicija te ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i 64 ukupnih prihoda od prodaje.
Predstavio je i rezultate ankete provedene među predstavnicima 400 poduzeća, od kojih je većina kao najvažnija pitanja u ovom trenutku izdvojila neto međunarodnu investicijsku poziciju zemlje.
Investitorima treba osigurati stabilno pravno okruženje i kontinuitet zakonske regulative od barem 15 godina, ali treba težiti investicijama koje otvaraju nova produktivna radna mjesta, dižu BDP, ne stvaraju monopole te proizvode za izvoz ili supstituciju uvoza, istaknuo je Bago.
Tradicionalno, konvencija je bila prilika i za nagrade najboljim izvoznicima u 2013. godini, pa je tako nagradu 'Zlatni ključ' za najboljeg velikog izvoznika dobila Pliva Hrvatska, srednjeg Telegra, a malog Šestan-Busch, dok je najinovativniji izvoznik lani bila tvrtka Same Deutz Fahr Žetelice.
Nagrade je dobilo i 14 tvrtki najboljih izvoznika na najvažnija tržišta za hrvatske izvoznike, od Italije, BiH i Njemačke, do Brazila i Japana, kao i 11 tvrtki koje su zbog rezultata ostvarenih u prijašnjim godinama nagrađene 'Platinastim ključem', a među kojima je kao najbolja izdvojena tvrtka Končar Distributivni i specijalni transformatori. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
