Plan gospodarenja otpadom, koji smo trebali usvojiti prije dvije godine, usvojen je prije manje od mjesec dana, a predviđa odvojeno prikupljanje i kompostiranje na kućnom pragu.
Pročitajte i ovo
Matko Šišak od komposta dobiva i sirovinu za grijanje. U dvorištu je napravio i zeleni otok na kojem odvojeno prikuplja otpad. "Ako kompostiraš i razvrstavaš otpad prema kategorijama, miješani otpad jednostavno se drastično smanjuje", rekao je Matko.
Ista stvar dogodila se i Osječaninu Elviru. Počeo je razvrstavati otpad, ukupna količina se smanjila. Ali za razliku od Matka, njemu je grad omogućio odvojeno prikupljanje.
"Osobno sam zadovoljan, zato što smo dobili plave kante za papir, imamo zelene kante za klasično smeće i dobili smo vreću u koju odlažemo plastičnu masu", rekao je Elvir Rakipović.
Upravo zbog ovakvih razlika, Hrvatska je po količini recikliranja komunalnog otpada na samom europskom dnu. Recikliramo samo 17%, a od nas su lošiji samo Rumunji sa 16%, te Maltežani i Slovaci s po 12%. Europski prosjek iznosi 44 posto.
Ta brojka, ističe ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, trebala bi se podići na najmanje 60 posto. Novim Planom za gospodarenje otpadom država se okreće i kućnom kompostiranju te razvrstavanju. Dobrović najavljuje i veće račune za one koji se toga ne budu pridržavali.
"Odlaganje, koje je danas jeftini način gospodarenja otpadom, ćemo nastojati opteretiti jednom naknadom, naknadom za odlaganjem, koja će dodatno i u ovim tržišnim uvjetima destimulirati gradove i komunalna društva da se oslanjaju na tu mjeru", kaže Dobrović.
Ipak, kako će to točno izvesti, ostaje nejasno, s obzirom na to da gradovi i općine same određuju kako će u konačnici gospodariti otpadom. Iz centara za gospodarenje otpadom, gdje se otpad spaljuje, smatraju da je plan vrlo ambiciozan.
"Ne može svih 550 jedinica lokalne samouprave imati svoju sortirnicu. Neki od tih gradova i općina će sortirati u centrima, jer mehanička obrada je jedna velika sortirnica. Najbitnije je da se taj otpad u Hrvatskoj ukupno zbrine, i da plaćamo što manje, ili ništa penala", kaže Mladen Jozinović, direktor CGO-a u Hrvatskoj.
A hoćemo li plaćati penale, vidjet ćemo nakon komentara Europske komisije. Plan bi trebali ocijeniti kroz dva tjedna, a danas su nam odgovorili da ga razmatraju, te da je za bilo kakve komentare još uvijek prerano.
Prema sada dostupnim informacijama ministarstva zaštite okoliša, makar na papiru, sustav odvojenog prikupljanja otpada ima 400-tinjak gradova i općina u Hrvatskoj. U praksi to naravno funkcionira potpuno drugačije. Većina kućanstava i dalje nema kante u koje se može odvojeno prikupljati otpad, tako da možemo reći da cijeli sustav počiva isključivo na ekološki osviještenim građanima. Plan ministra Dobrovića nudi neke određene smjernice, ali ostaje potpuno nejasno kako će se to primjenjivati u praksi i zašto bi uopće građani promijenili taj sustav promišljanja o otpadu. Godišnje se u Hrvatskoj od hrane proizvede 380.000 tona otpada, od čega se tek 30.000 tona reciklira i pripremi za ponovnu uporabu. Ostatak se baci.
