Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Hrvatskoj živi više od 500.000 osoba s invaliditetom. Većina ih se svakodnevno bori s raznim preprekama i predrasudama okoline, stoga i ne čudi što se vrlo malen broj njih uspije zaposliti. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podsjetila je da je to obveza Hrvatske.


Iako je zbog krize vrlo teško pronaći posao, a posebice osobama s invaliditetom, nasreću postoje svijetli primjeri koji pokazuju da i oni mogu biti korisni i sretni članovi zajednice.

Vezani članci Gotovi s poslom ''Šefe, gotov sam!'' Ponosno se pohvalili i otišli s posla, a za njima će popravljati netko drugi Slika nije dostupna U Hrvatskoj zaposleno svega 9,3 posto invalida

Žene s kojima smo razgovarali su, unatoč invaliditetu, uspješne u svom poslu. Marina je poduzetnica, Nikolina profesorica, a Tanja likovna umjetnica.

'Prije četiri sam godine otvorila svoj obrt za proizvodnju ukrasnih predmeta i uzgoj cvijeća. Za sada je sve u redu. Znači, dobro poslujem, zadovoljna sam s time', kaže poduzetnica Marina Habijanec.

>> VIDEO Pogledajte što rade unatoč teškom invaliditetu!

'Djeca mi u razredu puno pomažu. Baš fizički. Znači, dodati stvari, pobrinuti se oko tehnike, laptopa, donijeti, otići, napraviti nešto. Ne mogu pisati na ploču, ali evo, zadnjih godina imamo, Bogu hvala, i laptope', kaže vjeroučiteljica Nikolina Pavlović.

'Bavim se kiparstvom. Radim u svom atelijeru', kaže likovna umjetnica Tanja Šupe.

Nikolina i Marina su u kolicima, dok Tanja ne vidi i ne čuje. Komunicira uz pomoć svoje asistentice. 'Čovjek je snalažljiv ako to želi. Sve se radi samo na malo drugačiji način', kaže Tanja.

No, još je mnogo onih koji različitosti ne prihvaćaju. 'Samo 500 žena s invaliditetom se zaposlilo prošle godine, odnosno 921 muškarac. I to su uglavnom bile osobe koje su imale srednju stručnu spremu i prvenstveno u pomoćnim zanimanjima. Znači, govorimo o zanatskim zanimanjima', kaže pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Često nerazumijevanje društva i okoline osobama s invaliditetom zadaje probleme. 'Recimo, nekakvo nerazumijevanje ljudi koji bi trebali neke administrativne poslove odraditi, pa to ne razumiju kad vi dođete nešto obaviti kod njih', pojašnjava Marina Habijanec.

'Mislim da je najvažnija ta neka otvorenost ljudi. Da ljudi više razmišljaju o mogućnostima, a manje o potencijalnim preprekama', kaže Nikolina Pavlović.

'Da osobe s invaliditetom, da žene s invaliditetom mogu i žele. Samo im treba pružiti priliku', kaže pravobraniteljica Slonjšak.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook