Manjine traže ponovno uvođenje poziva na izbore

Poziv na izbore biračima se slao do polovice 90-ih godina, a njegovo ponovno uvođenje zastupnici manjina traže jer smatraju da su birači u manjim sredinama nedovoljno upoznati sa svojim pravima i dužnostima.

Pročitajte i ovo Razmislite ponovo Ovo u Njemačkoj ne smijete raditi nedjeljom: Kazna je i do 10.000 eura Srbi nezadovoljani jer glasački listići nisu bili i na ćirilici

Upozoravaju i da je zaključkom Sabora iz 2001. utvrđeno da se u službenim obrascima od građana ne smije zahtijevati da se izjasne o nacionalnosti, pa Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) više ne smije prikupljati takve podatke u postupku prijave prebivališta građana.

MUP automatski evidentira birače koji su tek stekli pravo glasa, ali više ne evidentira i njihovu nacionalnu pripadnost, upozoravaju zastupnici manjina i zaključuju da je potencijalnih birača, pripadnika manjina koji biraju u 12. izbornoj jedinici, u stvarnosti znatno više nego na biračkim popisima. Zato traže da se birače u pozivu na izbore upozori na mogućnost glasovanja u 12. izbornoj jedinici, ako su pripadnici nacionalnih manjina.

Kako bi se pripadnicima manjina ostavilo dovoljno vremena da se kao takvi deklariraju i u biračkim popisima, pozivi na izbore morali bi im se dostaviti najkasnije mjesec dana prije izbora, odnosno dva tjedna prije zaključivanja popisa.

Klub zastupnika nacionalnih manjina traži i javnost biračkih popisa, jer, kako je objasnila predsjednica Kluba Zdenka Čuhnil, kandidati u 12. izbornoj jedinici ne znaju tko se izjašnjava kao pripadnik nacionalnih manjina i kojem se biračkom tijelu obraćaju.

Jednako misli i zastupnik deset nacionalnih manjina Nikola Mak, koji upozorava da se stranke svojim biračima mogu obraćati na izbornim skupovima.

"A što da ja radim? Da stanem na osječki Trg Ante Starčevića i
viknem - oj vi Austrijanci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Turci, Ukrajinci i Židovi...", pita Mak, koji bi svojim
biračima htio slati i izvješća o tome što je za njih učinio kao
zastupnik, ali ne zna njihove adrese.

Na primjedbu da bi objavljivanje biračkih popisa ugrozilo
privatnost, a možda i sigurnost birača, zastupnici odgovaraju da su birački popisi javne knjige u svim demokratskim zemljama.

Iako ističe da nacionalnost pripada svakom pojedincu, Milorad Pupovac (SDSS) smatra kako upravo pravo manjina da biraju oslobađa zemlju straha od nacionalnosti, te kako to jest svrha ostvarivanja toga prva.

Primjedbe zastupnika manjina na Vladin prijedlog zakona o popisima birača prihvatio je i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, čiji je predsjednik Furio Radin najavio da će prihvaćanje tog zakona zastupnici manjina uvjetovati prihvaćanjem njihovih amandmana.