Žitarice, pšenica i vino na strani izvoza te kava, čaj i začini kao uvozni proizvodi kratki je presjek trgovanja Europske unije ove godine. Ni Hrvatska u tom pogledu nije puno drukčija, osobito promatramo li žitarice. Podaci nam ne idu u prilog ni kad je riječ o povrća, čiji se uvoz povećao te iznosi 57 posto. Doduše, u proizvodnji jaja nekih smo godina čak bili samodostatni, a trenutačno smo na 90 posto, nedavno je izjavila ministrica poljoprivrede.
Dakle, objedujete li jaja, puno je veća šansa, u devet od deset slučajeva, da su iz domaćeg uzgoja nego ako odaberete žitarice s mlijekom. Podrijetlo i kvaliteta bitni su kriteriji pri izboru namirnica te se one lokalnih proizvođača nameću kao mudar odabir.
Uz navedene vremenske uvjete, okrupnjavanje zemljišta, moderna tehnologija i praćenje trendova samo su neki od izazova pred svim poljoprivrednicima, pa tako i lokalnim proizvođačima. Među njima je i uvođenje eura, koje kod nas slijedi od 1. siječnja 2023. godine.
Zanimljivo, iako je početkom rujna ove godine uvedena obveza dvojnog iskazivanja cijena, od nje su bili izuzeti proizvodni objekti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Bili su iznimke zbog praktičnih razloga, kako se ne uzrokovali nerazmjerni troškovi. No to ne znači da se oni nisu mogli ili trebali pripremati na uvođenje eura. Potrebno je bilo prilagoditi informatičke i poslovne aplikacije, ali i pribaviti novu valutu, euro.
Dakle, 2023. godina donosi veliku promjenu te sve voće, povrće, a naravno i ostale proizvode i usluge, više nećemo plaćati u kunama. U novčaniku ili na dnu vrećice za kupnju bit će euri i centi, a hoće li se promijeniti i ono u kolicima?
Hrana na hrvatskom tržištu je sigurna. Dijelom smo europskog sustava za sigurnost hrane koji je slojevit, zahtjevan i opsežan te pruža i veliku razinu zaštite potrošača, poručuju iz Ministarstva zdravstva i time otklanjaju bilo kakvu bojazan od onoga što kupujemo i konzumiramo.
Kada smo već kod kupnje, a i konzumacije, ona bi mogla biti puno bolja kad se radi o povrću. Čak postoji istraživanje iz 2019. godine koje je na razini Unije istraživalo koliko se jede povrća. Odgovori su bili ponuđeni u dnevnim porcijama te su rezultati sljedeći – najveći dnevni unos od pet porcija ili više zabilježen je u Irskoj, dok se u Rumunjskoj povrća jede najmanje.
Kod nas tek jedna od deset osoba pojede najmanje pet porcija povrća, što je ispod europskog prosjeka od 12 posto.
Međutim, konzumacija zdrave hrane ima višestruke koristi za naš organizam, ali i cjelokupni okoliš. Tako recimo brašno, maslac, džem ili odabrane suhomesnate delicije, kupujete li ih u Lidlu, nose oznaku Okusi zavičaja. Trgovačka je to marka u koju su uvršteni različiti proizvodi domaćeg podrijetla iz svih dijelova Hrvatske, a posebnu pozornost pridaju malim dobavljačima i OPG-ovima koji njeguju obiteljsku tradiciju.
Domaći kolači neodoljivoga okusa poput čupavca, kremšnite ili medene pite, domaći rezanci ili krpice koji vraćaju u djetinjstvo, čajevi brani na hrvatskim poljima te srdela ulovljena u Jadranskom moru dio su bogate ponude Okusa zavičaja.
No da se ne brine samo o proizvođačima i dobavljačima već i o kupcima, Lidl pokazuje i na internetskoj stranici Euro ili kuna – brige nema, pomoću koje informira o prelasku na novu valutu.
Transparentnost preračunavanja, pravilno dvojno iskazivanje cijena, pristupanje Etičkom kodeksu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te priprema građana na novu valutu samo su dio zalaganja ovoga trgovačkog lanca. Cijene proizvoda iz redovnog asortimana Lidl zaokružuje prema pravilima matematičkog zaokruživanja, bez neopravdanog povećanja cijena ili ih zaokružuje u korist kupaca.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.
