Doznajemo: Kakav doista utjecaj na naš život imaju odluke (grado)načelnika i župana?

Lokalni izbori nerijetko se doživljavaju manje važnima od parlamentarnih ili predsjedničkih te je i izlaznost često manja. No, u svakodnevnom životu puno ćemo brže osjetiti poteze koje će povlačiti čelništvo jedinica lokalne samouprave, koje ima kontrolu nad nizom stvari koje nas se neposredno tiču.

Pročitajte i ovo Lokalni izbori 2017 Bitke za mjesta župana pune preokreta: Tko su novi, a tko stari čelnici županija IZBORI ZA ŽUPANE Pogledajte tko su novi župani, a tko će morati u drugi krug

Ususret lokalnim izborima donosimo vam podatke o tome što zapravo rade (grado)načelnici i župani, kao i što je u nadležnosti predstavničkih tijela, a što u nadležnosti gradova i općina. Nadalje, pojasnit ćemo i kakve su razlike između ovlasti koje oni imaju i onih koje imaju veliki gradovi i županije.

Glavna je novost u odnosu na razdoblje do 2012. godine što je dotad predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba imenovalo i razrješivalo predstavničko tijelo (vijeće/skupština), a sada to rade (grado)načelnici odnosno župani, što je doista velika moć.

Što još rade gradonačelnici, župani i načelnici općina:

1. izvršavaju ili osiguravaju izvršavanje općih akata predstavničkog tijela,

2. usmjeravaju djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadziru njihov rad,

3. upravljaju nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,

4. odlučuju o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima.

(Grado)načelnici i župani biraju se na četiri godine, a prije isteka mandata mogu jedino sami odstupiti ili biti opozvani, jer su izabrani neposredno. Pokretanje postupka opoziva počinje referendumom birača, a raspisivanje tog referenduma može predložiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv.

Za prikupljanje potpisa određen je rok od 15 dana. Nakon što se referendum raspiše, odluka o opozivu donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Na referendum mora izaći više od 50 posto birača.

Treća je mogućnost da "padne" proračun općine/grada/županije, a tada Vlada imenuje povjerenika.

Evo što radi predstavničko tijelo (gradsko ili općinsko vijeće/županijska skupština/Gradska skupština Grada Zagreba)

1. donosi statut jedinice i - na prijedlog (grado)načelnika - proračun,

2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

3. osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom,

4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Ovo su nadležnosti gradova i općina:

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i osnovno obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošača,
– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarnu i civilnu zaštitu,
– promet na svom području.

Nadležnosti velikih gradova:

Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. Veliki gradovi su svi gradovi sjedišta županija. Njihove su nadležnosti sljedeće:

– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– briga o djeci,
– socijalna skrb,
– primarna zdravstvena zaštita,
– odgoj i obrazovanje,
– kultura, tjelesna kultura i sport,
– zaštita potrošača,
– zaštita i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarna i civilna zaštita,
– promet na svom području
– održavanje javnih cesta,
– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju, kao i provedba dokumenata prostornog uređenja.

A ovo su nadležnosti županija:

– obrazovanje,
– zdravstvo,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– gospodarski razvoj,
– promet i prometna infrastruktura,
– održavanje javnih cesta,
– planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,
– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada.