Okrugli stol Ljudsko pravo na vodu (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Okrugli stol Ljudsko pravo na vodu (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Na okruglom stolu 'Ljudsko pravo na vodu, je li vrijeme za zaštitu Ustavom' u ponedjeljak je istaknuto kako šest posto stanovnika Hrvatske nema mogućnost priključenja na vodovod, četvrtina građana kasni s plaćanjem režija, a na različitim područjima razlika u cijeni vode je od sedam do 27 kuna.


Pučka pravobraniteljica Lora Vidović kazala je kako mnogim građanima voda još nije dostupna kroz sustav javnog vodovoda dok četvrtina građana kasni s plaćanjem režija što otvara mogućnost isključenja vode.

Vezani članci Tihomir Blagus, muškarac koji je otvorio branu tijekom poplava Heroj koji je spasio zagrebačko Trnje od poplave dobio poziv na prekršajni sud: ''To mi je psihički pritisak. Ne znamo još što će biti s kaznenom prijavom" HRM dostavlja vodu na Biševo Biševo se bori s kroničnom nestašicom vode, vojska otočanima dopremila 250 tona dragocjene tekućine

"Oko šest posto stanovnika nema mogućnost priključenja na vodovod, a dio onih koji imaju tu mogućnost odlučuju se na alternativne opcije, poput bunara i sl. Razlika u cijeni vode u Hrvatskoj je od sedam do 27 kuna. Ne postoji jedinstvena cijena nego o njoj odlučuju isporučitelji kao što i odlučuju kome će se isključiti voda zbog neplaćanja", naglasila je Vidović.

Podsjetila je da bi, prema međunarodnim preporukama, svakom čovjeku trebalo biti osigurano najmanje 70 litara vode dnevno i pojasnila kako pravo na vodu nije bezgranični pristup besplatnoj vodi nego pristup vodi za osobne potrebe.

Pravo na vodu - da, ali pravo na neplaćanje - ne

"Dostupnu pitku vodu iz sustava javne vodoopskrbe u Hrvatskoj ima 94 posto stanovništva. Mora se napomenuti da priključaka ima znatno manje, negdje oko 86 posto", ustvrdila je Elizabeta Kos iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Istaknula je da Hrvatska iz sredstava EU-a ima na raspolaganju milijardu i 50 milijuna eura za te namjene obrazlažući da se vodoopskrbni sustav mora uskladiti s EU direktivom o vodi za piće do 2023. godine, kada je krajnji rok direktive i o komunalnim i otpadnim vodama.

Kos je napomenula kako se mora razlikovati pravo na pitku vodu i pravo na vodnu uslugu.

"Mi smo se uskladili s okvirnom europskom direktivom koja kaže da mora biti povrata troška u cijeni vodnih usluga. Naravno, pravo na vodu da, ali pravo na neplaćanje ili zlonamjerno iskorištavanje, zaista ne bi bilo u redu", rekla je. Dodala je da također postoji i socijalna cijena vodnih usluga.

Kos naglašava da se do 2023. očekuje 100 postotna pokrivenost mrežom, a prema nacrtima novih zakona mogućnost ukidanja naknada za priključenje.

Komparativna iskustva u primjeni prava na vodu izložila je viša savjetnica za pravne poslove u Istarskoj županiji Desanka Sarvan. Istaknula je da su države Latinske Amerike od 2000. godine imale procese privatizacije vodnih usluga koji su bili neuspješni i doveli do toga da je cijena vode porasla te su nastupila isključenja siromašnih korisnika iz vodnog sustava.

Slovenija prva država u EU koja je unijela pravo na vodu u ustav

Sarvan je podsjetila kako su u EU postojala tri prijedloga za konstitualizaciju ljudskog prava i to u Belgiji, Italiji i Sloveniji.

"U Belgiji je rečeno da to nije pitanje u fokusu interesa jer oni imaju jako dobro zaštićeno ljudsko pravo na vodu, u smislu da svi građani imaju 15 kubika vode na godinu besplatno. U Italiji taj prijedlog nije razmatran, a u Sloveniji je unesen u Ustav", naglasila je.

Obrazložila je kako je u Sloveniji postignut konsenzus između parlamentarnih stranaka i zastupnika, između civilnog društva i lokalnih samouprava te je Slovenija prva država koja je u EU u svoj Ustav unijela to pravo.

"Hrvatsko zakonodavstvo je vrlo korekto što se tiče prava na vodu, no kada bi se to unijelo u Ustav onda bi to imalo značenje priznate društvene vrijednosti. Svima bi se jamčilo da ne mogu ostati bez vode za piće, a građanima kojima bi bilo povrijeđeno to pravo omogućilo bi se da zaštitu traže putem sudova", kazala je Sarvan.

Cilj okruglog stola je potaknuti javnu i stručnu raspravu o potrebi zaštite prava na vodu Ustavom RH, kako bi se, bez diskriminacije i neovisno o političkim i tržišnim interesima za privatizacijom, osigurala dostupnost financijski pristupačne i zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarne potrebe građana. (Hina)