Nakon što je guverner HNB-a Boris Vujčić u svom izlaganju naglasio da akademska zajednica ne može raditi više ono što želi, nego ono što trebaju poduzetnici, ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je objavu natječaja u kojem će povećati stipendije za strukovno obrazovanje s 9.000 na 18.000 kuna.
Pročitajte i ovo
Također, dogovoreno je, kaže Horvat, s ministrom financija Zdravkom Marićem, da stipendije ne idu u sumu poreznog opterećenja.
Vujčić: ''Ako se trgovinski rat nastavi, to ćemo osjetiti''
Guverner Vujčić kazao je kako se za 2019. godinu pojavljuju prvi znaci rizika zbog trgovine koja bi se mogla smanjiti uslijed trgovinskog rata.
''Naša prognoza je nešto ispod tri posto rasta. Najviše se očekuje od izvoza, osobne potrošnje i investicija'', rekao je Vujčić napomenuvši da su investicije ove godine podbacile.
Ukoliko se nastavi povećavanje trgovinskog rata to ćemo, kaže, osjetiti.
Vujčić je izložio i ono o čemu već svi govore. ''Prvi put se pojavio nedostatak radnika kao drugi najveći problem'', kazao je. Prvi najveći problem kojeg već godinama ističu poduzetnici je regulacija koja se često mijenja i koja je obilna.
''Na regulaciju je lakše djelovati, a nedostatak radnika je dugoročniji problem. Što se tiče inflacije ne očekuje se ništa dramatično'', kaže Vujčić dodavši da su vanjski i javni dug na putanji pada.
Na konferenciji se moglo čuti da su sve veća, ali i sve poželjnija ulaganja u nematerijalnu imovinu - softver, baze podataka, razvoj novih financijskih usluga, razvoj branda, obuka osoblja, ulaganje u unutarnju organizaciju i slično.
Tehnološki razvoj, kazao je Vujčić, nije linearan nego dolazi u valovima. Prednost novih tehnologija je značajan rast produktivnosti, poboljšanje kvalitete života, produljenje životnog vijeka, dok su nedostaci - nepredvidivost u stabilnosti pojedinih tržišta, pada udio rada, produktivnost drastično raste ali zarada stagnira, kompenzacija po satu rada stagnira odnosno blago raste.
Oko 40% zanimanja je pod visokim rizikom da u idućih 20 godina budu zamijenjeni novim tehnologijama. "Bitno je razvijati interdisciplinarnost. Obrazovanje je ključ za budućnost. Ako ne počnemo mijenjati obrazovanje, ne piše nam se dobro’", zaključuje Vujčić.
Gordana Deranja: ''Okolnosti nam neće uvijek ići na ruku i sada treba iskoristiti situaciju''
"Dan velikih planova" ove je godine počeo optimističnim podacima.
Poduzetnici prema istraživanju magazina Lider u pravilu očekuju rast BDP-a - njih gotovo 80 posto. Da će nam BDP stagnirati očekuje 17,4 posto poduzetnika, a da će padati 3,3 posto poduzetnika.
No, da nije sve sjajno kako se naizgled u ovo trenutku čini, upozorava Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Sada je, kaže, idealno vrijeme za promjene i treba iskoristiti ovo razdoblje općeg rasta. Međutim, nedovoljno je poreznih rasterećenja i slabe su politike za zadržavanje ljudi.
''Okolnosti nam neće uvijek ići na ruku i sada treba iskoristiti situaciju. Nije da se nije radilo ništa, ali to nije bilo dovoljno'', rekla je Deranja.
Hans Timmer, glavni ekonomist u Svjetskoj banci za Europi i središnju Aziju iznio je pozitivne brojke vezane za rast gospodarstva u EU i zemljama koje joj teže pristupiti. Brojke pokazuju da je Europa koja je bila pod velikom udaru krize, izašla iz nje. Ali, kamate su i dalje iznimno nisko što je neobično za razdoblje izlaska iz krize.
Europa, a i Hrvatska njom je , kaže, pred izazovima globalne krize.
Mnogo je izazova, a među najvećima su ti da se države moraju prilagoditi digitalnim tehnologijama te naučiti navigirati u antiglobalizacijskim trendovima. Stoga u Svjetskoj banci upravo razmatraju kako pristupiti tim prijetnjama.
Iznio je zanimljiv podatak da je velik dio danas iznimno uspješnih kompanija nastao upravo u vrijeme početka velike gospodarske krize. Primjerice to su: Phone, Uber, Bitcoin, cloud computing, 3D printeri.
''To po meni nije slučajnost, jer 2009., nakon početka krize, bila je glad za investitorima, radnici su bili voljni eksperimentirati s novim poslovima'', kazao je Timmer.
Izvoz u azijske zemlje
Svjetlan Stanić, iz Stanić grupe koja se bavi proizvodnjom sokova, u jeku turističkog buma u Hrvatskoj odlučio se ipak koncentrirati na izvoz sokova u Aziju.
"Mi smo jako malo tržište i da bi bili konkurentni moramo dizati količine svojih proizvoda. U Aziji se sokovi piju puno više nego u Europi", kazao je.
Objašnjava da je to tržište otvorenije te da se njihovi proizvodi smatraju kvalitetnijim u odnosu na mnoge druge koji se prodaju na tom području.
"Dugoročno je perspektivno, ali i zahtjevno’", rekao je o iskustvu s prodajom na arapska tržišta.
