Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

O aktualnim temama u gospodarskom i financijskom sektoru u Dnevniku Nove TV govorio je profesor Luka Brkić.


Krenimo najprije od Europe: hoće li se i kako ovo puštanje velike količine eura odraziti na hrvatsko gospodarstvo, osim jeftinijeg zaduživanja i hoće li oporaviti europsko gospodarstvo?

Vezani članci Roman Šubić, viceguverner HNB-a Što će biti s novcem štediša ruske banke? "Bio je popriličan odljev sredstava..." Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Može li država obuzdati banke zbog minusa i zašto one većinom pronalaze rupu u zakonu? "Središnja banka ovo je trebala znati ranije"

Hoće li oporaviti europsko gospodarstvo - to ćemo tek vidjeti. Mjera je poznata u SAD-u ili nekim drugim zemljama, međutim slučaj Europske unije je specifičan. Ono što mene brine jest kada se govori o uspješnosti te mjere, odnosno kad se očekuje njena uspješnost. Naime, nije Europska unija dužna. Nema EU deficite. Dužne su zemlje članice EU, one imaju deficite. Za razliku od SAD-a koje su jedna država, imaju svoj dug, svoj deficit. To je bitna specifičnost i to bitno limitira šanse za uspjeh. Ali definitivno je smisao te mjere da se potakne gospodarstvo EU. Ako to uspije, to bi trebao biti glavni doprinos hrvatskom gospodarstvu jer to znači da će se potaknuti rast, potaknut će se agregatna potražnja, potražnja i za hrvatskim proizvodima i izvozom pa bio to moglo doprinijeti hrvatskom gospodarstvu i to je puno važnije nego što bi bilo samo zaduživanje. I jeftinije je zato što imamo jednu veliku opasnost - fiskalnu odgovornost. To bi moglo djelovati i u drugom smjeru, da se s još manje odgovornosti nastavimo zaduživati.

Vidjeli smo intervenciju HNB-a što se tiče kune - kuna nikad slabija u posljednjih 11 godina. Koji je razlog tome?

I inače dosadašnja politika tečaja koju vodi HNB jest da kunu brani u određenim maržama fluktuiranja koje ne prelaze ni približno one koje su dozvoljene u sustavu deviznih tečajeva EU, to je plus-minus 15 posto. Prema tome, s obzirom na ova događanja i kuna zajedno s eurom počinje tonuti. HNB odlučuje da brani tečaj i to je jedna redovna operacija koja znači upumpavanje dodatne količine eura kako bi se povukle kune i kako bi cijena kune išla gore.

HNB pustila na tržište 326 milijuna eura za spašavanje tečaja kune

Premijer najavljuje stambene kredite samo u kunama. Je li to, po vašem mišljenju, dobra i realna mjera?

To je dobra i realna mjera ako se složimo da je monetarni suverenitet ove zemlje u kunama, da je kuna nacionalna valuta koja je, nažalost, potisnuta iz monetarne sfere i, ako nije preoptimistično, to razumijeti kao najavu ozbiljne rasprave o vraćanju monetarnog suvereniteta ove zemlje. Pod pretpostavko da se to dogodi, a ne može se dogoditi preko noći, ali je važno da se ta priča otvori. Valutna klauzula je imala smisla dok se kuna uvodila, dok je bilo pitanje stabilnosti tečaja, tako da je kuna 20 godina stabilna. Postavlja se pitanje - do kada imati ovakvu politiku dok istodobno niste članica eurozone. To je šizofrena situacija.

Koliko je, po vašem sudu, odgovornosti na HNB-u za sve što se događa. Jesu li bili dužni ranije zaštititi korisnike kredita?

Ona snosi dio odgovornosti, ali nije jedina odgovorna, po mom sudu. Ona je regulator, ona je mogla napraviti to da je puno transparentnije, puno intenzivnije, puno prodornije upozoravala da se radi o rizičnom proizvodu pod pretpostavkom da ga je ipak odlučila pustiti na tržište. Dio odgovornosti snosi i Vlada, dio poslovne banke i dio odgovornosti snose dužnici. Jer morate napraviti sustav u kojem ćete zadovoljiti konzistentnost sustava, jedan od elemenata pravednosti. Vjerovnici i dužnici, načelno govoreći,moraju biti u istoj poziciji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju