Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog spora povjereniku za proširenje Olliju Rehnu priključit će se EU Trojka - Francuska,Češka i Švedska. To znači da je Rehn slovensku blokadu hrvatskih poglavlja izvukao iz okrilja slabe i 'nekarizmatične' Europske komisije i podigao na razinu uključivanja svih 27 zemalja članica.


Rehn po sistemu 'take it, or leave it' sad slaže novi plan koji obje strane - Slovenci i Hrvati - moraju proučiti i držati u tajnosti. Ako je suditi po informacijama koje cure iz Vijeća ministara riječ je o međunarodnoj pravnoj arbitraži, a ne posredništvu, koje će također voditi Ahtisaari i koja će biti u okviru međunarodnog prava, a uzet će u obzir načelo pravičnosti. Sve u svemu, okvir novoga Rehnovoga plana zvuči poput Đurine kućne čarolije iz nekad omiljene sarajevske humoristične emisije 'Top lista nadrealista'. Uostalom, po ovim informacijama koje se mogu čuti, vjerojatno je da je riječ o planu kojeg je već predlagalo francusko predsjedništvo, a Slovenci ga odbili. Taj plan podrazumijeva odvajanje pitanja granice od slovenskog pristupa otvorenome moru. Kako je Slovencima bitna granica i to bez međunarodnog suda, bez dovođenja u pitanje Osimskih sporazuma itd., postoji vjerojatnost da ovaj plan Ljubljana prihvati... Hrvatska će svakako pozdraviti inicijativu, ali neće odustati od izlaska pred Međunarodni sud. I tu se krug još jednom zatvara.  Kako iz vlastitog iskustva znamo i to da diplomacija zemalja EU članica krize ne rješava ekspresno i efikasno, uključenje EU Trojke u cijeli proces rješavanja slovensko-hrvatskog graničnog spora može zajedno sa slovenskom blokadom potrajati sve do ove jeseni, točnije do irskog referenduma kojim se po drugi put pokušava oživjeti Lisabonski ugovor - novi temeljni akt Unije koji je već gotovo godinu dana u 'kliničkoj smrti'.

Vezani članci Slika nije dostupna Stan premijerke: Sve zakonito ne mora biti i moralno Slika nije dostupna Slučaj Polančec šteti ugledu Vlade? Kakvom ugledu?!

Hrvatsko-slovenski spor postao multilateralni

Je li uključenje Trojke odraz nesposobnosti povjerenika Rehna da riješi hrvatsko-slovenski bilateralni spor, koji je eto mic po mic postao multilateralni? Mišljenja su podvojena. Od onog da jest, do onog prema kojem se ovaj korak apsolutno uklapa u cijelu priču započetu odmah nakon otvaranja hrvatskih pregovora, blokadom poglavlja ribarstva koja je bila ništa drugo već pitanje ZERP-a, a nakon hrvatskog popuštanja u toj priči na red je došla i granica. Od prosinačke blokade, dakle više od 3 mjeseca, povjerenik za proširenje se bavi leksičkim, semantičkim, a ne suštinskim pitanjima. U kuloarima s jedne strane takav se Rehnov stav tumači kao oprez od nanošenja štete, mogućeg pada Pahorove Vlade i jačanja euroskepticizma u Hrvatskoj, a s druge kao finski doprinos sofisticiranom rukopisu 'imperija' ispisanom kroz slovensku blokadu hrvatskih pregovora.

Blokada Hrvatske usporava i Srbiju

Zemlje članice tzv. nordijskog kruga predvođene Britanijom jedine imaju jasan plan i viziju proširenja Unije na Balkan i dalje. U tom svjetlu valja promatrati i 'rezolutnu izjavu' švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta. Nekadašnji visoki predstavnik u BiH, prije toga supredsjedatelj ženevske mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i u skorije vrijeme najjači lobist u Vijeću ministara protiv odvajanja Kosova, a potom i off igrač u razbucavanju zajedničkog EU priznanja te novonastale države, u Češkoj je u petak podržao Hrvatsku. Kazao je kako postoje granice strpljenja do kojih se može tolerirati slovenska blokada hrvatskih pregovora. Bildt kao iskusan lisac zna da blokada Hrvatske usporava i Srbiju na čijem je 'ubrzanom europutu' angažirano pola Europske komisije i čija sjajna diplomacija u Bruxellesu odrađuje vrhunski posao po jasno postavljenim pravilima.

Povijesni antagonizmi nisu izbrisani

Velika Britanija, Švedska, Finska, Nizozemska, Danska zemlje su koje u skladu sa zajedničkim načelima EU podržavaju proširenje, ali nikako u okviru političkih savezništava ili udruživanja /ne daj Bože Njemačke/ s novopridošlim zemljama europskoga istoka. Politička savezništva platforma su za gubljenje utjecaja, obavještajne i tržišne dominacije u kojoj Britanija ima i želi zadržati svoj primat. Njemačka i Francuska upravo se iz tih razloga nerijetko povlače u ključnim trenucima. Tako je i sada s pitanjem blokirane Hrvatske. Stari povijesni antagonizmi u Europi nisu izbrisani do neprepoznatljivosti. I u trenutku kad Slovenija Hrvatsku odblokira, a naš proces pregovora se privede kraju - bit će to bitka bez pobjednika. Pirova pobjeda. Šteta.

>> Arhiva