Koristite li internet bankarstvo? Evo na što trebate paziti!

Korištenje internet bankarstva mnogima je uštedjelo mnogo vremena, ali ne treba zaboraviti da i u toj usluzi, kao i mnogim koje se nude putem interneta, ima nedostataka koje definitivno ne smijemo zanemariti.

Pročitajte i ovo Kartične transakcije Velika promjena u bankama: Novac stiže za 10 sekundi "Potrošači svjesni rizika" Europska središnja banka diže ključne kamatne stope: Hrvatski bankari objasnili što nas očekuje

>> Jedan klik dovoljan za ostajanje bez novca na računu

S obzirom na sve veću popularizaciju i dostupnost interneta banke će uvijek istaknuti prednosti usluge koje pružaju internet bankarstvo. A zaista ih ima mnogo, potvrdit će i građani koji se njime i koriste.

Prednosti internet bankarstva

Prednosti internetskog bankarstava su njegovo korištenje s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu, pristup računima 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, brže i jednostavnije obavljanje transakcija, smanjenje troškova i količine papirnate korespondencije s bankama, ekonomičnija i brža komunikacija s bankama elektronskim putem i sve to, u mnogim bankama uz povoljnije naknade, za obavljanje usluga što je razlog zašto ga klijenti koriste. Ne treba izostaviti ni komotnost koju pruža takav način poslovanja.

Kontaktirali smo nekoliko banaka u Hrvatskoj i ondje kažu kako broj korisnika godišnje raste za oko 20 posto. 'Pravne osobe i građani, korisnici Erste NetBankinga, su putem te usluge od 31. prosinca 2011. do 31. prosinca 2012., ostvarili 14.6 milijuna transakcija, što čini porast od oko 20 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije', rekla je za Dnevnik.hr Danijela Trbović, voditeljica eksternih komunikacija u Erste&Steiermärkische banci.

'26 posto naših klijenata vlasnici su usluge internet bankarstva, a Banka prosječno godišnje bilježi povećanje broja korisnika za 28 posto', rekla nam je Silvija Bareša iz Splitske banke.

Internet bankarstvo omogućava građanima da upravljaju svojim financijama neovisno o tome gdje se nalazi koristeći računalo i pristup internetu. Funkcionalnosti su: pregled stanja i detalja računa te oročenih depozita, zadavanje jednokratnih i ugovaranje trajnih naloga. Kako bi mogao planirati i kontrolirati troškove klijentu su također dostupne informacije o stanju i dospjelim obvezama po kreditima i karticama.

Također internet bankarstvo, kaže Trbović, nudi znatne uštede i u novcu, u obliku nižih naknada za provedena plaćanja. S obzirom na vrijeme u kojem su svi orijentirani na što veće uštede gdje god je to moguće, internetsko bankarstvo još više dobiva na značaju i privlači sve veći broj korisnika.

Unaprijeđivanje internet bankarstva

'Banke aktivno rade na razvoju internetskog bankarstva i ostalih modernih internetskih i mobilnih usluga koje traže klijenti. Pri čemu je zbog jednostavnosti, brzine i ostalih pogodnosti evidentno povećanje korištenja usluga internetskog bankarstva', rekao je Andrej Kopilaš, direktor Upravljanja distribucijskim kanalima i odnosima s klijentima Hypo Alpe-Adria-Bank.

Dakle, koristeći internet bankarstvo na jednom mjestu imate potpunu kontrolu nad svim računima (tekući, žiro, devizni, ušteđevine) i transakcijama te u svakom trenutku možete znati stanje na računima, ne morate više ići u banku ili poštu i čekati u redovima kako bi platili račune ili obavili druge novčane transakcije, već sve možete napraviti iz kuće uz niže novčane naknade, s radnog mjesta ili u hodu u bilo koje doba dana i neovisno o radnom vremenu banke – potrebno je samo računalo i internetska veza.

Cyber kriminalci su dosjetljivi, kako se zaštititi?

Ali koji su mehanizmi zaštite koji se koriste da naši financijski podaci ne budu zlouporabljeni? 'Kako bi internetsko bankarstvo bilo što sigurnije, banke korisnicima najčešće daju tokene koji generiraju lozinke putem kojih korisnici pristupaju svojim računima, odnosno lozinke koje je potrebno upisati za potvrdu novčane transakcije. Razina sigurnosti pri radu s tokenom na visokom je nivou, no korisnici uvijek moraju biti na oprezu – treba pripaziti na neke osnovne stvari poput čuvanja tokena (nemojte ga nikome davati niti posuđivati), nemojte nikada lozinku za aktivaciju tokena držati napisanu na samom tokenu, a treba voditi računa i o sigurnosti samog računala', rekao je Hrvoje Jurman, sručnjak za internet tehnologiju.

Također, sve je popularnije i mobilno bankarstvo tako da, zahvaljujući posebnim aplikacijama koje su razvile banke, korisnici mogu pratiti sve račune i vršiti plaćanja direktno s telefona, a plaćanje računa toliko je pojednostavljeno da je, putem aplikacije za mobilno bankarstvo određenih banaka, potrebno samo slikati račun i potvrditi transakciju i novac se automatski skida s računa i račun je plaćen. Napominje kako su brojnim hakerima i cyber kriminalcima omiljene mete upravo banke i korisnici bankarskih usluga te oni koriste brojne napredne maliciozne programe kojima napadaju računala i na taj način pokušavaju provaliti u korisničke račune, odnosno na prijevaru doći do njihovih osobnih podataka i brojeva računa koje će onda dalje iskoristiti za pristup računima i krađu novca s njih.

Sigurno ste već čuli za tzv. phishing kojim se prevaranti služe na način da 'korisnicima pošalju mail za koji se čini da je službeni mail iz banke s porukom kako je iz određenih razloga (često se navode sigurnosni razlozi, blokada računa ili slično) korisnik mora upisati svoje osobne podatke, broj računa, PIN ili slično na internetsku stranicu banke te je u mailu priložen link na tu stranicu. Kada korisnici kliknu na link, čini se da je zaista riječ o stranici banke, no to je LAŽNA stranica koju su stvorili prevaranti i, kada korisnik upiše svoje podatke, on u biti kriminalcima predaje sve svoje osobne podatke koje oni poslije mogu iskoristiti za pražnjenje bankovnih računa, krađe identiteta ili ih mogu prodati na internetu.

'Cyber kriminalci do podataka korisnika mogu doći i putem trojanaca i keyloggera – alata koji prate sve što korisnici upisuju putem tipkovnice te na taj način mogu doznati korisnička imena, lozinke, pinove i brojne druge informacije (mogu pratiti sve što korisnici upisuju na računalu)', kaže Jurman.

Kada su prijevare uspješne?

Pojašnjava da su ovakve prijevare naročito uspješne kada se koriste kartice za čije je korištenje i plaćanje putem interneta dovoljno samo upisati podatke poput broja kartice i pina, odnosno šifre.

Korištenje tokena puno je sigurnije jer je za pristup računu prvo potreban token (za čije je aktiviranje i korištenje također potreban PIN koji je poznat samo korisniku), odnosno broj koji generira token, a za izvršenje transakcije ponovno je potrebno upisati novi broj s tokena (ponavljamo, uvijek čuvajte token i ne držite PIN na njemu).

Jurman također upozorava da napreduju hakeri čije su metode napada sve sofisticiranije te je moguće razbiti i takav sustav dvostruke zaštite. Jedan od primjera je putem malwarea koji omogućuje 'ubacivanje' u komunikaciju između korisnika i banke – korisnik vrši određenu transakciju koju napadači putem do internetske stranice banke promijene (npr. povećaju svotu novca i usmjere ga na drugi račun), banka zaprimi promijenjenu transakciju i pošalje korisniku na potvrdu, no malware ponovno izmijeni prikaz transakcije kako bi se korisniku prikazale informacije koje je on prvotno unio te ih on onda potvrdi. Korisnik misli da je potvrdio svoju transakciju, ali u biti je potvrdio transakciju koju je složio cyber kriminalac. Jedan od primjera razbijanje takve dvostruke zaštite zabilježen je prošle godine kada su hakeri putem malwarea uspjeli zaraziti računala i pametne telefone korisnika te su ukrali oko 36 milijuna eura korisnima banaka u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

'S obzirom da se ove prijevare najčešće izvršavaju prvotnim napadima na računala korisnika (koji često niti ne znaju da je njihovo računalo zaraženo trojancem ili keyloggerom), sigurnosni stručnjaci uvijek upozoravaju na oprez prilikom surfanja i na korištenje posljednjih nadogradnji antivirusnih programa, a posebno treba pripaziti da se NIKAD ne otvaraju linkovi iz mailova ili SMS-ova za koje se čini da su ih poslale banke, odnosno da se na takvim stranicama ne upisuju osobni podaci, brojevi kartica i slično', zaključuje Jurman.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook