Milan Sijerković, meteorolog (Foto: Dnevnik.hr)
Milan Sijerković, meteorolog (Foto: Dnevnik.hr)

Kolumnist portala Dnevnik.hr ugledni je hrvatski meteorolog Milan Sijerković. Gospodin Sijerković neumorno piše već godinama i do sada je objavio više desetaka knjiga. Mnogi ga na TV ekranima gledaju od djetinjstva, a sada imate priliku čitati njegove kolumne na našem portalu.


Travanj je četvrti mjesec u godini. Posrijedi je središnji proljetni mjesec, mjesec stasalog proljeća, živahnog i lijepog, unatoč povremenim ćudljivim i kadšto neugodnim mijenama vremena. Podrijetlo naziva mjeseca nije prijeporno. Povezuje se s mladom travom, koja naočigled niče i raste i pritom učinkovito prekriva i skriva posljednje ostatke stare, suhe i sive trave te svojim svježim zelenilom privlači našu pozornost.

Ne treba biti previše mudar ili stručan te zaključiti kako u travnju ne bi bilo mlade trave, ni svakovrsna drugog bilja bez prikladna sunčanog svjetla i topline, topline zraka i – kiše. Travanj je sunčaniji i topliji od prvog proljetnog mjeseca ožujka, a u najvećem dijelu unutrašnjosti Hrvatske i kišovitiji. Magla je u travnju rjeđa nego u ožujku, ali su grmljavina i tuča češći.

Jedno od posebice prepoznatljivih obilježja travnja jest ćudljivost vremena. Pritom se u njemu mogu doživjeti neugodni naleti, povratci zime (sa snijegom i jakim mrazom), ali i donekle neočekivane najave ljeta (s vrućinom i jakim grmljavinskim nevremenom). Glavni čimbenici vremena u travnju jesu vrlo pokretni golemi atmosferski vrtlozi, ciklone i anticiklone, koji se brzo premještaju sa zapada na istok, kamo ih premještaju prevladavajuće atmosferske struje. Tada ciklone u kopnenoj Hrvatskoj utječu na vrijeme češće nego u ikojem drugome mjesecu u godini, o čemu svjedoči i to što je srednji mjesečni atmosferski tlak u travnju manji nego u drugim mjesecima. Nasuprot tome, anticiklone najrjeđe određuju vrijeme upravo u travnju.

Zračne mase koje ciklone dovlače s Atlantskog oceana na europsko kopno u travnju su hladnije i vlažnije od kopnenih. Zbog toga su prizemni slojevi atmosfere nestabilni, što pogoduje dizanju toplijeg zraka i nastanku razvijenih, moćnih olujnih oblaka u kojima nastaju električna izbijanja s munjama, grmljavinom i gromovima, a na Zemljinu površinu često padaju pljuskovi kiše, a kadšto i tuča. Kako atmosferske struje brzo premještaju olujne oblake, tako se i vrijeme brzo mijenja, te se učestalo izmjenjuju naoblačenja s kišom i drugim oborinama, uz zahladnjenja, s vedrinama i sunčanim, toplim vremenom.

Na takvo vrijeme upozoravaju izreke: Mali travan ima devet vremena na dan! (nekad se u Hrvatskoj travanj nazivao i "mali travan", a svibanj "veliki travan"); Travanjsko vrijeme potjera sedam puta na dan s polja ratara!

Prepoznatljiva ćudljivost vremena u travnju postala je poslovičnim pojmom. Slijedom toga se u Međimurju obično kaže za neodlučna čovjeka, koji često mijenja svoje mišljenje i djela, da je "zmotan kak aprilsko vreme!". Česte promjene vremena otežavaju odluku o primjerenom odijevanju, jer po zdravlje može biti opasno ako nas, primjerice, zahladnjenje zatekne u neprikladnoj ljetnoj odjeći. Poradi toga u Dalmaciji još kola izreka na domaćem, iskvarenom talijanskom jeziku: "April no te scoprir!“, koju bismo mogli prevesti kao: "Ne razodijevaj se u travnju!", ili pomalo zaigrano, pjesnički sročeno: "U travnju ne odbacuj zimsku halju!"