Mokra Ulika, Vazam suh! Ulika suha, jaje mokro!

Uskrs, dan kad je Isus uskrsnuo iz mrtvih, najveći je kršćanski blagdan. Zanimljivo je, međutim, da u pučkoj meteorologiji ima razmjerno malo vremenskih izreka u vezi s tim velikm vjerskim blagdanom. Doduše, o vremenu kakvo će obilježiti Uskrs prisutna su mišljenja u pojedinim izrekama, ali na osnovi vremena u nekim drugim danima i blagdanima. Najglasovitije su one koje uskrsno vrijeme povezuju s božićnim: Bijel Božić, zelen Uskrs; Zelen Božić, bijel Uskrs! Dakle, hladnoća Božića potiče toplinu Uskrsa, i obratno.

Pročitajte i ovo "O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera" Predstavljena knjiga Milana Sijerkovića: ''Možete je čitati iznova i iznova'' Iza sebe ostavio veliko nasljeđe Zbogom, profesore: Obitelj, kolege i prijatelji na posljednjem ispraćaju Milana Sijerkovića

SVE KOLUMNE MILANA SIJERKOVIĆA

Međutim, uskrsno se vrijeme činilo pučkim meteorolozima malo utjecajno i znakovito za vrijeme što slijedi. Vjerojatno je to posljedica promjenivog nadnevka njegova svetkovanja. Prema dogovoru, Uskrs se časti u prvoj nedjelji nakon prvog punog Mjeseca (uštapa) poslije proljetne ravnodnevice. Izračuni i statistike pokazuju da to može biti bilo koja nedjelja između 22. ožujka i 25. travnja. Ove je godine Uskrs 27. ožujka. Inače Uskrs se više nego četiri puta češće svetkuje u travnju nego u ožujku. S obzirom na naznačene činjenice, bilo je malo mogućnosti da se taj blagdan poveže s vremenskim i klimatskim obilježjima toga dijela godine. To pučki meteorolog inače rado čini, kad je posrijedi blagdan koji u vjerskom kalendaru ima stalno mjesto, odnosno uvijek isti nadnevak u godini.

S uskrsnim se blagdanima redovito povezuje Cvjetna nedjelja (Cvjetnica ili Cvijeti), blagdan kojim se u nedjelju prije uskrsne slavi spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Tom je prigodom puk pozdravljao Božjeg sina s granom palme u ruci ili prostirkom od zelenih grančica. Stoga se i crkveni obredi za Cvjetnicu sastoje od davanja blagoslova grančicama maslina i vrbe, a u prošlosti i palminim granama. Tome kršćanskom blagdanu još se ponegdje pridjeljuju i obredi iz poganskih vremena, koji su povezani s obilježavanjem proljeća. Djevojke su se u tim prigodama ukrašavale proljetnim cvijećem, a i seoski su zdenci dobivali ukrase od zelenih grančica. Blagoslovljne su se grančice držale u kući i palile kad god bi ozbiljno zaprijetilo nevrijeme. Smatralo se da će dim iz blagoslovenih grančica otjerati vještice (štrige, coprnice) koje stvaraju oblake i u njima „mijese“ tuču.

U Istri, gdje se u puku Cvjetnica naziva Ulika ili Uličnica ( prema grančicama od masline ili ulike, a Uskrs Vazam ili Vazan), kolaju izreke; Mokra Ulika, Vazam suh! i Ulika suha, jaje mokro! (ulika- maslina; jaje – tradicijsko uskrsno jaje). Prema tim izrekama, pada li kiša na Cvjetnicu, Uskrs će zasigurno biti beskišan i sunčan. Nasuprot tome, nakon vremenski lijepe Cvjetnice slijedi kišan Uskrs. U naznačenim se izrekama zapravo samo pokazuje mišljenje istarskog puka o promjenjivosti proljetnog vremena u razdoblju oko Uskrsa. Naravno, izreke se mogu shvatiti i kao izražavanje želje da barem jedan od ta dva živopisna i važna blagdana donese prikladno, željeno lijepo vrijeme!