Koliko je upisanih birača u republici Hrvatskoj? Je li točan podatak Ministarstva unutarnjih poslova ili podatak državnog zavoda za statistiku? Svaki od njih jamči ispravnost svojih podataka, no razlika u broju punoljetnih osoba je veća od pola milijuna.
Pročitajte i ovo
Prema Ministarstvu uprave punoljetnih hrvatskih državljana s biračkim pravom ima nešto više od 4,5 milijuna, a od toga nešto više od 4 milijuna ima i prebivalište u Hrvatskoj. Taj podatak u potpunom je neskladu s podacima Državnog zavoda za statistiku koji procjenjuje kako je punoljetnih u Hrvatskoj nešto manje od 3, 5 milijuna. Razlika je u tome, kaže ministar, što popis stanovništva broji samo one koji zaista žive u Hrvatskoj, dok prebivalište u MUP-ovoj evidenciji imaju i ljudi koji godinama tu ne žive. I baš tu i jest problem.
O tim fiktivnim glasačima, fiktivnim adresama i njihovu rješavanju govori se godinama, no očigledno to ne ide baš lako, dobrim dijelom i zbog politike jer je godinama vlastima i međunarodnoj zajednici odgovaralo da ti ljudi glasuju. Do sada je iz takve evidencije izbrisano svega tridesetak tisuća ljudi.
Markić: Imamo pola milijuna SDP-ovih 'duhova birača'
'Osnovna stvar svake uređene države bi bila da u svakom trenutku zna koliko je njezin broj stanovnika. Budući da mi nismo još uređena država po mnogo čemu tako da ni mi ne znamo koliko nas trenutno ima u Hrvatskoj i koliko imamo punoljetnih osoba', objasnio je Nenad Pokos iz Centra za populacijske studije Instituta Ivo Pilar.
Podsjetimo: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku punoljetnih državljana u Hrvatskoj bi trebalo biti nešto manje od 3 i pol milijuna dok ih prema podacima MUP-a ima više od 4 milijuna.
Broj punoljetnih važan je zbog broja birača. I ta velika razlika, tvrdi ministar, baš zbog toga nikako da se izjednači.
'Radi se o državljanima RH koji žive u inozemstvu, vrlo je jednostavno. Svi hrvatski državljani neovisno o tome gdje žive imaju pravo glasa ako su hrvatski državljani, ako su živi i ako imaju 18 godina', objasnio je ministar uprave Arsen Bauk.
Drugim riječima još se nije napravilo ono što se godinama obećava. Država nije iz ovih ili onih razloga izbrisala iz evidencije desetke, pa i stotine tisuća ljudi koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a tu zapravo ne žive.
Ministarstvo uprave priznat će i potpise birača izvan Hrvatske
'Tri godine su prošle ništa se nije učinilo, skoro ništa. Svima je jasno da na pojedinim adresama imamo po pedesetak ljudi prijavljeno, da imamo kućne adrese s nultim brojem ili sa bb', kaže Pokos.
'Novi Zakon o registru birača je pokušao riješiti stvari, Zakon o prebivalištu je tu važan i zato je dobro da se napokon kaže građanima, oni koji prebivaju u Hrvatskoj mogu biti u registru birača, međutim oni koji ne prebivaju u Hrvatskoj, koji su fiktivni trebaju biti odjavljeni', kaže Dragan Zelić iz GONG-a.
Kome odgovara da u Hrvatskoj glasuju oni koji tu ne žive, ministar ne dvoji.
'Ta osoba ne ulazi u popis stanovnika, a također je birač, hrvatski državljanin. Prema tome to je stari sukob HDZ-a i gospođe Markić oko glasanja Hrvata koji ne žive u Republici Hrvatskoj', kaže Bauk.
Do sada je iz evidencije izbrisano svega 30-ak tisuća ljudi s fiktivnim prebivalištem.
Taj nesrazmjer u brojkama, tvrdi ministar, ne bi se trebao osjetiti na predstojećim izborima. Broj birača ne bi trebao biti bitno različit od onog na posljednjim izborima. To je zbog toga što na popis birača ulaze samo oni s važećim osobnim iskaznicama kojih je u Hrvatskoj oko oko 3 750 000. No i svi oni koji nemaju važeću iskaznicu ako to požele mogu glasovati s potvrdom pa ih se ne smije unaprijed diskvalificirati. Baš zbog toga je broj osoba s biračkim pravom mnogo veći od broja registriranih birača. I to je brojka koju ministarstvo uzima kao relevantnu kada se određuje i broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma zbog kojeg je i cijela ova polemika počela.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
