Iako većina ljudi na more dolazi kako bi se opustili i odmorili, opreza nikad dosta. Donosimo vam najčešće ozljede i bolesti mora te donosimo rješenja kako ih spriječiti.

Galerija


Skakanje, plivanje i izležavanje na plaži opasniji su nego što izgledaju. Zato i pri ulasku u more svatko ima svoje male tajne. Kupači kažu ne smije se naglo skakati u more i kako se mora biti oprezan i pripremiti se na more. Nije bezazlen ni odabir plaže. Stijene treba izbjegavati, a kako kažu kupači, treba tražiti uređen pristup moru.

Vezani članci Mokri prizori Oprez, sklisko! Objavile mokre prizore s plaža zbog kojih bi im se mnogi htjeli pridružiti Vrućine, ljeto i more - 1 Stigle ljetne vrućine, no mnogi osvježenje nisu mogli pronaći: "Gori na sve strane, s poda, od gore, još maske i rukavice, ne znam koliko ćemo izdržati"

Neplivači ili osobe koje slabo plivaju u more, rijeke, jezera i bazene ne bi smjele same. Preporučaju se i sigurnosni jastučići i druga pomagala. Na djecu treba posebno paziti. Roditelji na plaži kažu da su ili u moru s djecom ili su u blizini uz oprez.

More i ove godine čuva tristotinjak spasilaca. „Najčešće su to porezotine, svakakve generacije, mladi i stariji“, objašnjava spasilac Lovro Dragenić. Kako bi se spriječile teže ozlijede ili smrtni slučajevi policija savjetuje da se ne udaljava daleko od obale, da se ne pliva iza zaštitne ograde, ako je ima, da kupači ne ulaze u more vrući i najedeni.

Pravila vrijede i za nautičare. Trebaju pratiti vremensku prognozu, a ne smije se glisirati na manje od tristo metara od obale. Bez pripreme nema ni zarona. U to su se uvjerili i studenti medicine iz cijele Europe i daleke Australije. Oni su učili roniti i gledati podvodni svijet. Sjajno je to iskustvo koje će ih naučiti podvodnoj i hiperbaričnoj medicini.

"Podvodna medicina to je ta neka dekompresijska bolest koja nastaje kod prebrzog izranjanja ali ono što se mi želimo fokusirati je da barokomora pomaže i za brojne druge stvari", objasnio je Frano Marinelli iz Međunarodne udruge studenata medicine.

Najčešći uzroci utapanja i sigurnost

A da bi rizik od ozljeda bio minimalan, oprez treba biti maksimalan. Razgovarali smo stoga u Rijeci sa doktorom Marinom Franolićem o najčešćim uzrocima utapanja.

"Ima ih dosta, ali ljeti je najčešće to avanturizam, nagli skokovi u pliću vodu, nekada i razlika u temperaturi. Tu dolazi do stiskanje glasnica koje se još zove i suho utapanje, bude tu problema i sa hranom i pićem. Nepripremljen čovjek koji se neodgovorno ponaša najčešća je žrtva", objasnio je.

Osim utapanja, najčešće su ozlijede, bilo zbog pada, stijena, ili morskih životinja, a kod ronioca je naveći problem zbog lošeg rukovanja opremom ili bolesti uzrokovanih tlakom. Pomoći im u liječenju može barokomora, no ona pomaže i pacijentima s teškim kroničnim ranama zbog superbakterija. Pomaže i kod problema s gluhoćom i slijepilom tvrdi Franolić.

"Spremni smo i za najteže pacijente, a najčešće je riječ o teškim traumama glave ili ekstremiteta koje bi se teško mogle liječiti igdje osim ovdje gdje imamo jednu od najsuvremenijih jedinica u regiji", zaključio je.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr