"To je u skladu sa željom većine građana, naročito starijih ljudi koji usluge liječnika trebaju češće nego ostali i za koje je to bio značajan trošak", izjavila je savjetnica predsjednika HSS-a za zdravstvo Ana Stavljenić Rukavina, koja je sudjelovala u koalicijskim pregovorima za područje zdravstva.
Pročitajte i ovo
Pristojba je uvedena 1. listopada 2005. godine a godišnje se na taj način prikupilo oko 300 milijuna kuna.
Nova će Vlada u iduće četiri godine tražiti druga rješenja za
financijski oporavak zdravstva, a koalicijski partneri, osim drugih mjera, smatraju da bi sredstva za zdravstvo godišnje trebala rasti u visini rasta BDP-a.
Ana Stavljenić Rukavina, koja je bila ministrica zdravstva u Vladi Ivice Račana, ističe potrebu jačanja financijske discipline u naplati doprinosa od poslodavaca te poštivanje odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju da je državni proračun dužan podmirivati troškove zdravstvene zaštite za kategorije osiguranika kao što su nezaposleni, djeca do 18 godina i osobe starije od 65 godina, socijalno ugrožene osobe itd.
"Treba napraviti održiv financijski sustav, organizacijske promjene u duhu financijske i organizacijske decentralizacije, povećati učinkovitost i kvalitetu, te približiti sustav ljudskih potencijala prosjeku Europske unije", ističe Stavljenić Rukavina.
Među važnim obećanjima nove Vlade je dokidanje bolničkih listi čekanja predviđenih za ovu godinu, tako da se putem javnih natječaja sklapaju ugovori o pružanju medicinskih usluga sa svim raspoloživim privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama.
Na razini primarne zdravstvene zaštite predviđen je postupni prijelaz s tzv. glavarina, koje liječnici primaju na temelju broja prijavljenih osiguranika, na plaćanje prema pruženim uslugama pacijentima.
Tako bi se trebao povećati broj specijalizacija u primarnoj zaštiti a time i broj usluga koje pacijent može dobiti u Domu zdravlja, te ujedno smanjiti pritisak na bolničke specijaliste, kaže Stavljenić Rukavina.
Uz decentralizaciju domova zdravlja, na područjima gdje nema dostupne ljekarničke službe organizirale bi se potrebne ljekarne, dok bi se valjanost liječničkog recepta produžila na tri mjeseca.
Na jednoj od prvih Vladinih sjednica trebao bi biti ukinut Pravilnik o uvjetima i postupku davanja u zakup dijelova domova zdravlja, čime bi se zaustavilo njihovo daljnje zakupljivanje i omogućilo jačanje domova zdravlja te razvoj novih djelatnosti, poput one za zaštitu mentalnog zdravlja.
Organizacija i mreža hitne medicinske pomoći trebala bi omogućiti pružanje pomoći u cijeloj Hrvatskoj u roku od 20 minuta. Stoga će u idućem razdoblju biti nabavljeno 300 novih vozila hitne pomoći, a bit će organizirana i hitna helikopterska služba s najmanje tri središta.
Hrvatsku muči nedovoljan broj liječnika, naročito specijalista, pa naša zemlja mora težiti da u ljudskim potencijalima dosegne prosjek Europske unije, kaže Stavljenić Rukavina. Hrvatska ima 2,7 liječnika na 1.000 stanovnika, dok u zemljama EU taj prosjek iznosi 3,4 liječnika na 1.000 stanovnika.
-
DOZNAJE DNEVNIK NOVE TVIncident s Rafaleom: Borbeni zrakoplov morao je prisilno sletjeti!
-
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
-
Sporna su dva susretaŠok i nevjerica u Beogradu: Reprezentacija pod istragom zbog namještanja utakmica
