Na današnju sjednicu Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora stiglo je troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda: Aleksandra Maganić, Mirta Matić i Šime Savić.
nova obveza
Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
Najbliže Zemlji
Noćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
Upitna kvaliteta
Nove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
Nakon što je svoj program predstavila Aleksandra Maganić, na red je došla Mirta Matić, koja je dobila podršku predsjednika Zorana Milanovića i Opće sjednice Vrhovnog suda.
Uoči sjednice zbog nje se odvijala prava drama zbog sumnji da je kao sutkinja Visokog trgovačkog suda bivšem suprugu dojavila da se nalazi pod mjerama tajnog praćenja.
Predsjednik Odbora Nikola Grmoja nije želio sazvati sjednicu s kandidatima za Vrhovni sud sve dok mu USKOK nije poslao izvješće o Matić, koje je on u petak pokazao drugim članovima Odbora.
"Od svjedoka sam postala optuženik bez optužnice"
Grmoja je Matić nakon njezina izlaganja zamjerio što se uopće nije osvrnula na ono što je, tvrdi, problematično u njezinu imenovanju, a to su optužbe da je bivšem suprugu javila da je pod nadzorom.
"Ja sam to javno demantirala i to je javno objavljeno. Nisam se u predstavljanju programa očitovala na medijske natpise", rekla je.
"Ja sam od svjedoka u jednom postupku postala optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude. Nisam počinila kazneno djelo, a glasno ću reći: svi imaju moju dozvolu da iznesu sve moje transkripte razgovora i iskaze. Nemam se ničega u svom životu sramiti pa ni toga", dodala je.
Sjednica saborskog Odbora za pravosuđe
Foto:
Ranko Suvar/Cropix
Grmoja joj je u danjoj raspravi postavio tri pitanja vezana za optužbe protiv nje: "Jeste li imali mobitel koji je glasio na firmu vašeg bivšeg supruga Tomislava Ricova? Jeste li s Jelenom Rivoc razgovarali o tome da je Tomislav Ricov pod mjerama? Jeste li o tome da je Tomislav Ricov pod mjerama razgovarali, mislim da je u medijima pisalo, sa Zoranom Bajićem? To je tako izašlo u medijima."
"Svi odgovori na ta pitanja su u predmetu tako da ja na ovaj način na ta pitanja ne mogu odgovoriti", rekla je Matić.
Svađa Grmoje i Đurđević
Profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević napomenula je da se o predsjedniku Vrhovnog suda ne može odlučivati na temelju tajnih dokumenata.
"Ne može biti nikakvih klasificiranog dokumenta, ne samo u odnosu na Sabor, nego u odnosu na kandidatkinju. Ona mora imati mogućnost odgovoriti na optužbe", poručila je.
"Igramo opasnu igru jer pokazujemo da se kazneni postupak može instrumentalizirati u interesu politike. Radi se o nevjerojatnoj povredi vladavine prava", dodala je.
Sjednica saborskog Odbora za pravosuđe
Foto:
Ranko Suvar/Cropix
Grmoja joj je rekao da nije postavila pitanje Matić, nego održala predavanje.
"Znam da ste bila kandidatkinja Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda, ali cijelo vrijeme imam osjećaj da ovdje po nečijem nalogu mutite vodu. Ne radi se o tome da se netko upleo, nego sam na temelju informacija u medijima tražio određene informacije", istaknuo je.
Đurđević mu je odgovorila da nastavlja s difamacijama i diskreditacijama.
Slučaj Franak
Predsjednik Odbora Nikola Grmoja upitao Aleksandru Maganić upitao je o priopćenju udruge Franak, koja tvrdi da je Maganić u znanstvenim radovima branila banke, a potrošače prikazivala kao ljude koji žele profitirati na tužbama.
"Kao predsjednik Suda sam jedno, a kao profesorica prava su drugo. Moji stavovi kao profesorice su jasni i temeljeni na pravu. Nisam se oslanjala na populizmu ili na ono što javnost očekuju, nego na vladavinu prava", odgovorila je.
"Bit ću hrabra pa ću reći što o tome mislim: jasno je da je sudac Dobronić u najboljoj maniri pokušao napisati odluku. Međutim, strašnu je grešku napravio u procesu jer je saslušao 10 svjedoka udruge Franak i niti jednoga bankara. To je povreda jednakosti u postupanju", pojasnila je kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.
Aleksandra Maganić
Foto:
Ranko Suvar/Cropix
"Ovo se događa u Poljskoj i Mađarskoj"
Prije predstavljanja kandidata trajala je burna rasprava na kraju koje se glasalo o više zaključaka. Odlučeno je da će se na iduću sjednicu pozvati glavnog državnog Ivana Turudića.
Neki članovi Odbora, uključujući i predsjednika Nikolu Grmoju, smatraju da je Turudić premijeru Andreju Plenkoviću javio da će glavni državni inspektor Andrija Mikulić biti uhićen i da ga je Vlada zbog toga razriješila prije uhićenja.
Odbor će Turudiću poslati upit i zašto je klasificirano izvješće USKOK-a o Mirti Matić, ali su neki članovi napomenuli da ne očekuju da će dobiti ikakav odgovor.
Zlata Đurđević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorila je da se državni odvjetnik ne bi trebao miješati u izbor predsjednik Vrhovnog suda.
"Zalazimo u povredu vladavine prave. Tako nešto se događa u državama poput Poljske i Mađarske, a Hrvatska još nije bila u toj kategoriji i to je rizično", pojasnila je.
"Da Sabor ili Odbor za pravosuđe odlučuje na temelju klasificiranog podatka – to je tajno glasanje i toga ne može biti u demokracijama. Sabor, osim u posebnim slučajevima, ne može birati tajno. Tada više nismo demokracija i nismo država vladavine prava", dodala je.
Burna rasprava o dokumentu
Predsjednik Odbora Nikola Grmoja rekao je HDZ-ovac Nikola Mažar drugim članovima Odbora iz njegove stranke prenio informacije o USKOK-ovu izvješću o Matić, koja je optužena da je bivšem suprugu dojavila da se nalazi pod mjerama tajnog praćenja.
"Ne smije to prenositi. Klasificirani dokumenti ne smiju se prenositi, a vi ste rekli da ih je prenio. Na uvidu nam je rečeno da se to ne smije", napomenula je zastupnica Možemo! Urša Raukar-Gamulin.
Grmoja je također na dnevni red uvrstio točku o pozivu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića na iduću sjednicu Odbora zbog sumnje da je premijeru Andreju Plenkoviću javio da će glavni državni inspektor Andrija Mikulić biti uhićen.
"Ja ću to staviti na dnevni red, a onda ćete vi glasati pa će hrvatska javnost vidjeti da se štiti Plenković, koji nije smio imati informacije o uhićenju", rekao je Grmoja Nikoli Mažaru, koji mu je prije toga prigovorio zbog prijedloga.
Grmoja i članovi Odbora iz lijevih oporbenih stranaka pozvali su da se dokument o Matić deklasificira i da bude dostupan svima.
SDP-ovac Mišel Jakšić napomenuo je da je Grmoja u Dnevniku Nove TV rekao da ono što je vidio u dokumentu ne ide u prilog Matić.
"Mi bismo trebali njoj i ostalim kandidatima postavljati pitanja i donositi zaključke, a dokument nije deklasifirican. Koja je svrha današnje rasprave?", upitao je.
Grmoja mu je odgovorio: "Vi biste da ja u medijima ne smijem ni reći svoju kvalifikaciju onoga što piše u dokumentu. Taj film nećete gledati."
Na kraju sjednice ponovno se glasalo o zaključku u kojem Odbor za pravosuđe donosi odluku da se na sjednicu Odbora pozove glavni državni odvjetnik Ivan Turudić zbog osnovane sumnje u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv Andrije Mikulića, odnosno prvi dio već spomenutog zaključka. Zaključak glasanjem nije usvojen.