Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Rezultati ponovljenog istraživanja o medijima i djeci ukazuju na pozitivne promjene u zaštiti djece od štetnih sadržaja na televiziji


Kada je pokrenuta kampanja "Birajmo što gledamo", Agencija za elektroničke medije i UNICEF vjerovali su da će podizanje svijesti o važnosti medijske pismenosti, uz uvođenje nove regulative, pomoći zaštititi djecu i doprinijeti kvalitetnijem zajedničkom praćenju medijskih sadržaja.

Istraživanje o navikama gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj, koje je u studenome ove godine ponovila agencija Ipsos Puls nakon provedbe kampanje o medijskoj pismenosti, ukazuje na promjene u tome kako djeca i roditelji gledaju televiziju.

Većina djece televizijski program prati u društvu obitelji, a svega 11 posto njih pred ekranom je samo. Prije samo dvije godine svako treće dijete program je pratilo bez nadzora odrasle osobe.

Gotovo svi roditelji, odnosno njih 93 posto, prepoznaju oznake za dobnu primjerenost sadržaja na televiziji i znaju čemu one služe. Prilikom odlučivanja o tome što dijete smije gledati, roditeljima je najvažnija primjerenost sadržaja, a 67 posto roditelja kampanju o medijskoj pismenosti smatra korisnom.

"Bez medijske pismenosti i kritičkog promišljanja teško je i djeci i roditeljima navigirati raznovrsnim medijskim sadržajima koji se nude kroz brojne nove platforme i društvene mreže. Stoga smo jako zadovoljnji rezultatima naše kampanje i istraživanja koje ukazuje da roditelji s povećanom pažnjom pristupaju medijskom odrastanju svoje djece", kazao je član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

Cilj kampanje od početka je bio podići razinu svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece te o važnosti odabira medijskih sadržaja za djecu.

"Mediji ulaze u živote djece u sve većoj mjeri, i zato je važno da razumijemo kako oni funkcioniraju i kada obogaćuju dječji razvoj, a kada mu štete. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da smo počeli mijenjati stvari nabolje, ali i da imamo veliku odgovornost nastaviti raditi na osnaživanju roditelja i djece u području medijske pismenosti", kazala je Valentina Otmačić, predstojnica ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.

Prema procjeni roditelja, 57 posto djece pred televizorom provodi od jednog do tri sata na dan, više nego u igri s prijateljima i učenju. Iako roditelji procjenjuju da su najmlađa djeca pred televizorom najviše ujutro, a starija navečer, podaci o gledanosti pokazuju da djeca televiziju najviše gledaju u večernjim satima, i to između 21 i 22 sata.

Gledanje televizije u padu je kod djece starije od 13 godina, a već u dobnoj skupini djece od četvrte do šeste godine u porastu je gledanje televizijskog sadržaja na pametnim telefonima.

Iskustva drugih zemalja pokazala su da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način da zaštitimo djecu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja. U daljnjem podizanju razine medijske pismenosti svakako će pomoći i portal Medijskapismenost.hr te nedavno predstavljene Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

Kampanja "Birajmo što gledamo" nastala je u sklopu suradnje AEM-a i UNICEF-a s ciljem unapređenja, ostvarivanja i zaštite prava djece u medijima, a podržale su je sve nacionalne televizijske kuće i njihova zaštitna lica te brojne lokalne TV postaje. 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju