Kako se zaštititi od krpelja i što napraviti ako vas ugrize? "Najbitnije je da se iščupa, makar ostalo to rilo"

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji, i na čovjeka se najčešće prihvaća, šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i drugo, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku zabilježi oko 25 zaraza virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa. Ove godine jedna je osoba od tog virusa preminula.

U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer najčešće veći od pet centimetara i do nekoliko tjedana je prisutno, a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.

Ugriz krpelja (Foto: Getty Images)

U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku, naglašavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

"Najbitnije je da se krpelj iščupa, makar ostalo to rilo nego da se ostavi dan, dva jer krpelji tek nakon jedan dan što sišu krv mogu prenijeti zarazne bolesti u organizam", kazao je veterinar Sanjin Polić za Dnevnik Nove TV. Više o tome kako se zaštititi pogledajte >>OVDJE.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je sljedeći simptomi:

• umor

• zimica

• vrućica

• glavobolja

• bolovi u mišićima i zglobovima

• povećani limfni čvorovi

• karakterističan osip na koži (erythema migrans)

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije jer je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Pročitajte i ovo Veliko istraživanje Najviše u srednjoj Europi: Više od 14 posto ljudi preboljelo lajmsku boreliozu

Neke od preporučenih osobnih mjera zaštite su:

• Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
• Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama.
• Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu).
• Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela).
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
• Otuširajte se po povratku iz prirode.

Izvlačenje krpelja (Foto: CDC)

Pročitajte i ovo OPREZ U VELIKOJ BRITANIJI Liječnici upozoravaju na širenje "lajmske bolesti": Širi se ugrizom krpelja, simptomi nalikuju na gripu

Kad se već krpelj pričvrstio za kožu, mjere su sljedeće:

• Odmah ga treba izvaditi pincetom, (prije oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem izvući ga iz kože.
• Nemojte ničim premazivati krpelja (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) ili "paliti" plamenom.
• Krpelja ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo ako je krpelj zaražen.

Sezona najveće brojnosti krpelja je u proljeće i rano ljeto, ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.