Koliko god predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader to ne žele izravno priznati svojim građanima, Hrvatska je u recesiji po svim pokazateljima i građani će sve teže podmirivati svoj obveze i obiteljske potrebe.
Pročitajte i ovo
Vesna Brčić Stipčević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kaže kako prije svega građanima savjetuju da sastave realni kućni budžet na temelju realnih primanja i i fiksnih mjesečnih troškova poput režija. Napominje da se i te fiksne naknade mogu smanjiti poput računa za telefon i mobitele.
'Upozoravamo da treba minimalizirati sve troškove. Treba kupovati uz pomoć gotovine a ne na kartice. Gotovina čovjeka obuzda u potrošnji i tada lakše vidi koliko ima novaca do kraja mjeseca. A ako neku robu kupujete u gotovini, čak možete dobiti i popust na nju', kaže Brčić Stipčević.
Ako imate kredite, reprogramirajte ih
Ukoliko imate kredite i smatrate da neko vrijeme nećete moći otplaćivati rate, u udruzi za zaštitu potrošača preporučuju da odete do svog bankara i zatražite odgodu plaćanja kredita ili ga reprogramirati jer banke imaju sluha za takve stvari iz jednostavnog razloga što im je važnije da platite ikada nego nikada. Dok traje ekonomska kriza trebali bi se suzdržati od ulaganja, a na rate bi trebali kupiti samo ono što vam je neophodno za kućanstvo.
Što se tiče prehrane preporuča se da prvo potrošite sve zalihe koje imate kod kuće i da se u trgovinu ide ciljano s popisom onoga što vam je najpotrebnije. Trebate se informirati o cijenama u različitim trgovinama i ići tamo gdje je najpovoljnije, ali pritom treba uzeti u obzir i ostale troškove poput goriva koje ćete potrošiti ako se pola sata vozite do jeftinijeg trgovačkog centra.
Izbjegavajte kredite s promjenjivom kamatnom stopom
Financijski savjetnik Vanja Delibašić kaže da treba svakako odražavati postojeća zaduženja na minimumu i pritom plaćati, jer u svim kreditnim modelima, kako po kreditima tako i kreditnim karticama uz to što banke zadržavaju pravo promjene kamatne stope, tako ako ne plaćamo postojeće, znatno si uvećavamo dodatne troškove.
'Pritom je najvažnije izbjegavanje bilo kakvih kreditnih modela sa promjenjivom kamatnom stopom, jer nažalost, nije vrijeme kad možemo pretpostaviti da će kamatna stopa pasti, nego baš obratno. Iako je iz vladajućih i monetarnih struktura najavljeno kako će HNB zadržavati kamatnu stopu na razinama dosadašnjih, banke kao davatelji kredita uvijek zadržavaju pravo izmjene kamatnih stopa', upozorava Delibašić.
Ako je riječ o određenim investicijama, ulaganjima za sve malo hrabrije preporuka jesu investicijski fondovi, jer su niske vrijednosti udjela, odnosno, kupujemo jeftino a puno. Pritom, svi potencijalni ulagači trebaju na umu imati ono što nisu imali do sada, a to su tzv. preporučljiva vremena ulaganja od strane fond managementa, u osnovi minimalno 2 za mješovite, odnosno 5 za dioničke fondove.
Siguran vid ulaganja je stambena štednja
'Svi smo bili svjedoci eksplozije ulaganja u sve, pa i u otvorene investicijske fondove po principu : uložio je Petar, zaradio je 30 % u 2 mjeseca, pa idem i ja! Naravno, to ne pije vodu. Ono što je danas vrlo zanimljivo, postaju nam ponovo interesantna jednostavna ulagačka rješenja koja su poticana od države, dakle siguran vid ulaganja uz siguran prinos jer je zajamčeno državom. Najosnovnije takvo rješenje je zakon o stambenoj štednji, dakle produkti stambene štedionice gdje defacto govorimo o realnoj godišnjoj dobiti od 18 %, odnosno 3% kamata na štednju te 15 % državnih poticaja, na sve uloženo tokom godine sa limitom do 5000 kn po jednom zahtjevu, odnosno ugovoru o stambenoj štednji. Pa ako nas je u obitelji četvero, i uložili smo 20 000 kuna riječ je o dobiti približno 500 €, i pritom zajamčeno' preporuča financijski savjetnik Vanja Delibašić.
Mi bi još dodali, što god bilo, nemojte se okrenuti kamatarima jer takvi slučajevi često završe na stranicama crne kronike.
