Galerija
Informatičar, koji je doktorirao na Ekonomiji, spojio je makroekonomska i tehnološka znanja, suvremene informatičke tehnologije i iskustava s kriptovalutama. Pri tome je želio izbjeći monetarni sustav i banke. Iza projekta bi, u teoriji, trebalo biti Ministarstvo financija koje bi podržalo izdavanje do 14 milijardi kriptokuna. Riječ je, dakle, o kreiranju virtualnoga novca koji bi blokiranima služio za otplatu dugova, svima ostalima za plaćanje usluga za koje inače ne bi dali prave kune.
"Može se uspostaviti sustav plaćanja mimo banaka, besplatno de facto, s potpunom transparentnošću svatko može vidjeti svaku transakciju, svakoj transakciji se vidi trag. Procjena je da bi se kroz tu cirkulaciju u roku 3 do 4 godine sve kriptokune povukle iz optjecaja, ne bi imalo utjecaj na tečaj kune, na stabilnost financijskog sustava", pojašnjava Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Dakle, Ministarstvo financija kriptokune isplaćuje na poseban račun svakoga pojedinca. Te kriptokune blokirani koriste za plaćanje dugova, drugi građani za plaćanje određenih usluga, a poduzeća, kada kriptokune kroz plaćanje obveza stignu do njih, čak i za porezne obveze. Nakon što bi se odvrtjela sva plaćanja, kriptokune bi se povukle iz optjecaja. Pri tome kriptokune ne bi istiskivale standardnu potrošnju koju plaćamo stvarnim kunama.
"Jedan od kriterija je bio da se tom mjerom ne smije potaknuti sklonost daljnjem zaduživanju građana, odnosno neodgovornom ponašanju i dalje ulaziti u neke nove blokade, jer prvi postulat je bio da se mjera primjeni samo jedan puta. Odabrao sam 14 milijardi kuna jer to otprilike odgovara jednoj trećini ukupnog duga svih blokiranih, a istraživanja govore da zapravo dvije trećine blokiranih su dužni samo tu jednu trećinu", navodi Garača.
"Ljudi se boje iznositi inovativne ideje"
Naravno, prijedlog je samo na razini koncepta, bez kvantitativne provjere. No uz oslobađanje velikog dijela dohotka blokiranih, mjera bi dodatno potaknula rast BDP-a koji već sada usporava.
"Prestalo je djelovanje svih impulsa koje je Vlada poduzimala ranijih godina, od poreznog rasterećenja, rješenja problema 'švicaraca', i sl. Sve su to bili neki stimulansi koji su pridonosili ovom rastu. Njihov utjecaj je sada iscrpljen i ako ne nađemo nešto novo možemo očekivati možda i značajniji pad BDP-a u narednih godinu dana nego što je Vlada projicirala", kaže Garača.
Svjestan da je ideja radikalna i potpuno 'out of the box'. No, nije mu prvi put da predlaže takve ideje. Recimo, jedan je od prijedloga izlaska iz recesije bio da HNB kroz primarnu emisiju poveća novčanu masu za 30 milijardi kuna u roku od tri godine. Kritičari su se obrušili tvrdnjama da će to produbiti ekonomsku krizu. U međuvremenu, u tri godine novčana je masa povećana upravo za tih 30 milijardi kuna, samo je novac otišao bankama koje ga i dalje teško plasiraju gospodarstvu. Vrijeme je, kaže, za izlazak iz obrasca klasičnih rješenja, ponajviše zato što smo nakon 27 godina samostalnosti i izlizanog modela razvoja, ekonomski na razini '89. Tragičnija je od toga još samo činjenica da nitko nije spreman uopće raspravljati o inovativnim modelima, kamoli primijeniti ih.
"Bojim se da postoji atmosfera u društvu da se ljudi boje iznositi inovativne ideje od straha da ih se neće čuti, da će ih se proglasiti ovakvim i onakvim", ističe Garača.
Autocenzura očito nije rezervirana isključivo za novinarstvo.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.
