Zemlja se sastoji od nekoliko slojeva - kore, plašta i jezgre. Kora i gornji dio plašta čine litosferu. Ona je podijeljena na velike tektonske ploče koje se mogu pomicati polako ili naglo. Upravo naglim pomicanjem tih tektonskih ploča nastaju potresi.
Pročitajte i ovo
Javljaju se u tri slučaja - kada ploče klize jedna uz drugu, kada se podvlače jedna pod drugu te kada se odmiču jedna od druge.
Pri tom pomicanju oslobađa se velika energija. Što je više energije oslobođeno, potres je jači. Najugroženija su područja u Hrvatskoj šire dubrovačko te šire zagrebačko područje. Tu živi jako puno ljudi pa zato i jesu jako rizični. Još je jedno takvo i šire riječko područje.
Najjači potresi
Najjači potres pogodio je Hrvatsku u 17. stoljeću. Dubrovnik je 6. travnja 1667. godine treslo 7,6 po Richteru. Veliki dubrovački potres bila je najveća katastrofa koja je pogodila grad u njegovoj dotadašnjoj povijesti. Kamenje se kotrljalo sa Srđa, a luku je poplavio - tsunami. Velik dio grada u potresu je oštećen. Nakon njega Dubrovnik se sporo oporavljao i više se nikad nije obnovio do razine prije potresa.
Dubrovačko područje sjeća se i ne tako davnog potresa iz 1996. godine. Potres jačine 6 po Richteru uzrokovao je ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.
Zagreb je veliki potres jačine 6,3 po Richteru, pogodio 1880. Dobar dio grada bio je razrušen. Mnogo ljudi je ozijeđeno, neki lakše, neki teže, a dvoje ljudi je poginulo. Ljudi koji su ostali bez kuća smješteni su u barake na Zrinjevcu i u Klaićevoj ulici.
Posebno povjerenstvo koje je grad osnovao tada je zapisalo:
"Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade, nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno je u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti."
Obnova grada koja je uslijedila, pod vodstvom Hermana Bollea, temeljito je izmijenila vizure grada. U potresu je dobrano stradala i zagrebačka katedrala.
U prosincu 1905. i u siječnju 1906. još su dva potresa pogodila Zagreb. Prvi jačine, 5,5, drugi 6,1 po Richteru.
Zadnji jači dogodio se 22. ožujka 2020. Cjelovita obnova još nije ni počela.
