Premijer Andrej Plenković izvijestio je saborske zastupnike o rezultatima summita Europske unije na kojem je Hrvatska dobila na raspolaganje 22 milijarde eura u sljedećih 7 godina. Premijer je istaknuo kako je to jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom tih pregovora. Tvrdi i kako je Hrvatska pokazala da je snažna država koja štiti svoje nacionalne interese. Predstavio je i izvješće o 6 mjeseci hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Pročitajte i ovo
"Nikada do sada Vlada nije uputila u Hrvatski sabor bilo koje izvješće koje je imalo ovako veliku financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, za našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske, a naravno i cijeloga europskoga projekta odnosno EU-a". rekao je Plenković.
Milijarde eura trebale bi doći u Zagreb. No hoće li - i koliko to novca mora doći? A dogovora zapravo još i nema, samo su želje na papiru. Hrvatskoj milijarde tek treba odobriti Europsko vijeće.
A kada bi prvi novac mogao doći u Zagreb razgovaramo s Arianom Velom, stručnjakinjom za EU fondove.
"Očekuje se da će neki avansi biti na raspolaganju prije kraja ove godine, međutim, programska pravila su takva da novac zapravo počinje sjedati na naš račun, odnosno da počinjemo trošiti od prvog siječnja 2021.", rekla je.
No postoje uvjeti. Ništa bez reformi.
"Hrvatska mora donijeti plan, odnosno strategiju kojom će reći gdje bi želimo biti do kraja ove financijske perspektive, odnosno do 2030. Mora donijeti nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatska 2030. u kojem se objašnjava što se želi postići, koji su nacionalni ciljevi i kako će do njih doći. A taj dokument podrazumijeva da će biti potrebno provesti određene reforme, od reforme javne uprave, zdravstva, digitalne transformacije...", objasnila je Vela.
Jednostavnija procedura?
Još se ne zna hoće li EU pojednostaviti proceduru za uzimanje novca. Korištenje EU fondova je u Hrvatskoj bilo dosad povezano s cijelim nizom dokumenata koje je trebalo pripremiti.
"To je stvaralo velike poteškoće i onima koji su ih pripremali i provodili, ali i sustavima koji su upravljali fondovima. To je definitivno potrebno pojednostaviti. No hoće li se to dogoditi, veliko je pitanje i treba ga postaviti novoj ministrici regionalnog razvoja i fondova EU-a. Naša preporuka je da se ide u tom smjeru. Pojednostavljenje procedure je jedina mogućnost da uz ovakve neučinkovite sustave koja sada imamo na raspolaganju, ipak uspijemo podići apsorpciju u idućoj financijskoj perspektivi", kaže.
Na pitanje jesu li ljudski kapaciteti najslabija karika u cijeloj priči, s obzirom da je Hrvatska iskoristila samo 30 posto europskog novca, Vela odgovara: "Osim procedura koje smo mi značajno zakomplicirali, ljudski kapaciteti su definitivno problem, kako na strani onih koji u državi upravljaju europskim novcem, tako na strani jednim djelom i onih koji pripremaju projekte.
Tu je definitivno potrebno napraviti iskorak. Sada je dobar trenutak da s jedne strane maksimalno pojednostavimo procedure jer nije za očekivati da će neefikasan sustav vrlo brzo postati efikasan. Ali isto tako da radimo na tome da ubrzamo rad sustava, da educiramo ljude koji u tom sustavu rade, ali da educiramo i korisnike, odnosno one koji privode projekte da svi skupa pokušamo iskoristiti ovaj veliki novac koji nam stoji na raspologanju".
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
