Glavni haški tužitelj Serge Brammertz prethodno je Vijeću sigurnosti UN podnio izvješće u kojem je ustvrdio da Hrvatska nije predala neke od ključnih dokumenata u predmetu Gotovina i pozvao da to hitno učini.
Pročitajte i ovo
'Hrvatska vlada predala je gotovo 2000 specifičnih osjetljivih, policijskih i vojnih dokumenata, samo u predmetu Gotovina, na zahtjev Tužiteljstva, što potvrđuje da suradnja postoji i nastavit će se u budućnosti, jer potraga za dodatnim dokumentima još traje', rekao je veleposlanik Jurica, odgovarajući na navode tužitelja Brammertza.
S tim je ciljem hrvatska vlada poduzela niz operativnih mjera, istražnih i pravosudnih koraka, protiv određenih pojedinaca. Hrvatska nastavlja provoditi istragu, da vidi postoje li ti dokumenti, je su li ilegalno uzeti i da utvrdi tko su odgovorne osobe i privede ih pravdi, dodao je.
>> Brammertz prozvao Hrvatsku zbog topničkih dnevnika
Tužitelj Brammertz uzeo je u obzir te mjere, poduzete nakon podnošenja njegovog pisanog izvješća Vijeću sigurnosti, rekao je hrvatski veleposlanik.
U raspravi na Vijeću, predstavnica SAD Rosemary DiCarlo je izrazila 'zabrinutost' zbog izvješća Brammertza da Tužiteljstvo nije dobilo ključne dokumente na suđenju generalu Anti Gotovini, 'usprkos nekih ohrabrujućih koraka koja je poduzela hrvatska Vlada'. DiCarlo je pozvala vlasti u BiH, Hrvatskoj i Srbiji da nastave usku suradnju s ICTY-em i ispune sve obveze iz te suradnje.
Ona je pozdravila srbijansko uhićenje Radovana Karadžića i Stojana Župljanina, te pozvala Srbiju da čim prije uhiti Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Predstavnica Velike Britanije Karen Pierce, izrazila je žaljenje što Hrvatska nije osigurala sve tražene dokumente Haagu. 'Žalimo što Hrvatska nije mogla pribaviti sve dokumente koji se traže za predmet Gotovina. Snažno pozivamo Hrvatsku da udvostruči napore i podsjećamo da je puna suradnje s ICTY-em uvjet za europske integracije', kazala je Pierce.
Predstavnik Rusije, zamjenik veleposlanika Vitalija Čurkina, izrazio je nezadovoljstvo zbog najave Brammertza o vjerojatnom produžavanja rada ICTY-a iza 2010., koja je predviđena kao zadnja godina mandata Suda, rekavši da Moskva ne podržava takvo 'vrludanje' oko trajanja mandata ICTY-a.
Tužitelj Brammertz je na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vijeća, kazao da će se prvotni rokovi izlazne strategije ICTY-a, o dovršetku prvostupanjskih suđenja do kraja 2008. a žalbenih postupaka do kraja 2010. godine, vjerojatno pomaknuti za dvije godine ali uz postupno smanjivanje osoblja Tužiteljstva i Suda nakon 2010. godine.
'Posljednjih pet suđenja treba početi u prvim mjesecima iduće godine, ako budu trajala godinu dana do 18 mjeseci, to znači kraj prvostupanjskih suđenja do kraja 2010., dok bi 2011. godina, a možda i 2012., ostale za žalbene postupke, no o tome se tek treba odlučiti', rekao je Brammertz odgovarajući na pitanja novinara.
No ICTY nakon 2010., po njegovim riječima, neće ostati u sadašnjem kapacitetu, već bi se njegovo osoblje smanjivalo do razine tzv. 'zadržanog mehanizma', s vrlo malim brojem stalno zaposlenih, ali uz mogućnost aktiviranja osoblja potrebnog za evenutalno dodatno suđenje, ako bi netko od bjegunaca tek tada bio uhićen.
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Ukidaju se kontroleDvije zemlje ulaze u Schengen: "Ovo je povijesni trenutak za njih, ali i za Europsku uniju"
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
