Josipović o pravosuđu: Napuštamo etničko privilegiranje počinitelja zločina

Predsjednik Ivo Josipović rekao je danas na otvorenju dvodnevne konferencije o reformi pravosuđa i osnaživanju žrtava kako podupire nastojanja da svaki počinitelj ratnog zločina, bez obzira na nacionalnost i poziciju u sustavu, bude kažnjen, a da žrtva zločina dobije satisfakciju.

Istaknuo je da razvoj djelovanja pravosuđa govori u prilog teze da napuštamo nešto što je bilo prepoznatljivo, a to je etničko privilegiranje počinitelja ili okrivljenika te pojedinih kategorija zločina.

Pročitajte i ovo Deportacije Izrael usvojio još jedan sporni zakon: "Ovo je protiv naših temeljnih vrijednosti" Veliki troškovi za državu Miljenić o uvođenju osobnog bankrota: To nije jednostavna stvar i ne možemo ga uvesti preko noći

>> Miljenić: Manjak novca će se osjetiti, ali neće utjecati na stanje u pravosuđu!

Smatra da smo dobro "zagazili u sustav u kojem svatko ima jednak položaj pred sudovima i da će hrvatsko pravosuđe, bez obzira na slabosti, u punoj mjeri obaviti posao ne samo po zakonima, nego i po moralu i pravdi".

Na konferenciji koja se danas i sutra održava u zagrebačkome hotelu Westinu u organizaciji Ministarstva pravosuđa i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), predstavnici ministarstava pravosuđa iz sedam zemalja jugoistočne Europe potpisali su zajedničku izjavu kojom su iskazali spremnost na prihvaćanje nove Direktive Europske unije o minimalnim standardima za žrtve, koja je stupila na snagu 14. studenoga. Jedan od zahtjeva je i dostupnost besplatnih službi za potporu žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima.

Osnutak ureda za potporu u Hrvatskoj pokrenuo je UNDP u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Vrhovnim sudom 2008., a u nešto više od četiri godine uredi su pružili potporu i savjetovanje više od 12.000 žrtava, što je rezultiralo većim odazivom svjedoka na sud i bržim rješavanjem slučajeva.

Stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton rekla je da su potrebe žrtava kaznenih djela uočljive posljednjih nekoliko godina, ali i u proteklom tjednu, kad je Hrvatska svjedočila trima iznimno važnim presudama koje su utjecale na percepciju i ugled Hrvatske u svijetu.

Dodala je kako uglavnom svjedočimo podsjetnicima da rat i dalje ima svoju težinu i da je potrebno potvrditi da su postojale žrtve koje se ne smiju zaboraviti, pri čemu je napomenula kako je u interesu pravosuđa da bude na usluzi žrtvama kako bi ono bilo učinkovitije. Po podacima koje je iznijela, u Europskoj uniji samo 38 posto žrtava dobiva potporu.

Vandoren: 15 posto građana EU svake godine bude žrtva nekog kaznenog djela

Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren upozorio je da svake godine 75 milijuna građana Europske unije, ili 15 posto stanovništva, postane žrtvom nekog kaznenog djela. Upozorio je da ima slučajeva koji nisu prijavljeni policiji, posebice kad su u pitanju djeca. Osim djece, rekao je Vandoren, i žene su žrtve zločina koje zahtijevaju posebnu potporu.

Smatra kako još treba raditi na tome da se poboljša zaštita žrtava koje su pretrpjele ratne zločine, da se kazneno progone počinitelji i da se poboljša sustav pravne pomoći, za što se može koristiti IPA projektima.

Josipović je rekao da je stoljećima pravni postupak bio shvaćan kao instrument zaštite države i da je početkom 20. stoljeća korigiran sustav i usmjeren na ljudska prava okrivljenika, a tek se sada prepoznalo i žrtvu. Zaključio je kako, stavljajući interes zaštite žrtava u kaznenom postupku na prvo mjesto, svjedočimo ozbiljnim promjenama društvenih vrijednosti.

"Pravednost ne znači samo kazniti počinitelja, već i sanirati posljedice kaznenih djela, posebice kako bi se spriječila nova viktimizacija žrtava", rekao je Josipović.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je da je uloga žrtve najranjivija u kaznenom postupku i da se stavljanjem žrtve u fokus kaznenog prava jača i pravosudni sustav. Zaključio je kako cilj nije samo pružiti žrtvi kompenzaciju kroz progon počinitelja, nego i potporu kako bi se ublažili fizički, psihički i emocionalni učinci onoga što joj se dogodilo. Najavio je da će biti uveden besplatni telefon namijenjen žrtvama koje ne žive u nekom od sedam županijskih centara s uredima za potporu te osobama koje žele ostati anonimne. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook