Josipović: Ni ja baš nisam sretan što će cijene rasti

Predsjednik Josipović, komentirajući Vladin investicijski plan, rekao je kako se za jedan posao ne bi smjelo trebati nabavaljati 80 dozvola. No, naglasio je kako nije do kraja proučio paket mjera.

Pročitajte i ovo PDV 25 posto Izračunali smo što znači povećanje PDV-a za kućnu budžet Od nove Vlade Očekuje pokretanje negativnih gospodarskih trendova, zapošljavanje i izlazak iz krize

>> Izračunali smo: Koliko će zapravo porasti troškovi četveročlane obitelji

>> Josipović: Radnici su zaštićeni, ali samo na papiru

Josipović je rekao i kako među građanima postoji percepcija da su strani investitoru došli u Hrvatsku zaraditi. 'Da, jesu, ali time dopinose i našem gospodarstvu', izjavio je Josipović. Upitan o novom PDV-u od 25 posto koji je pobudio nezadovoljstvo građana Josipović je komentirao da ni on baš nije sretan što će cijene rasti.

Nužno je da Hrvatska ojača ulaganja

Poručio je kako se u Hrvatskoj moraju ukloniti zapreke investiranju uključujući one administrativne kao i promijeniti odnos prema ulagačima.

‘Ne smije biti posla za koji tražimo 80 dozvola i u kojem se svi mogući papiri ne mogu prikupiti u mjesec dana. To vidim kao ključni problem’, rekao je Josipović novinarima nakon predavanja u veleučilištu Vern posvećenom vanjskim i obrambenim pitanjima, na pitanje o problemima s kojima se susreću investitori u Hrvatskoj.

‘S jedne strane imamo problem (zbog) previše birokracije, previše nemogućih uvjeta, ali s druge strane, ja to moram reći, imamo i problem u našim glavama. Problem se sastoji u tome da kad netko dođe i želi uložiti novac, mi se pitamo: 'Dobro, gle, on hoće zaraditi'. Pa naravno da hoće zaraditi. To je pitanje posla, to je pitanje konstitucije gospodarstva. Investirati znači željeti zaraditi, ali na društveno odgovoran način, uz plaćanje poreza, uz plaćanje radnika, uz plaćanje doprinosa, uz brigu za okoliš. Prema tome, ako se pojavi investitor koji odgovara tim kriterijima, nemojmo ga tjerati’, rekao je.

U vezi s pitanjem prava na prosvjede na zagrebačkom Markovu trgu, Josipović je poručio kako građani moraju moći ondje prosvjedovati. ‘Ako nećete moći pred vladom i pred parlamentom pokazivati nezadovoljstvo, pa gdje ćete onda?’, rekao je, ali i dodao kako je nužno omogućiti rad državnim ustanovama. ‘Treba voditi računa o prostornim mogućnostima i o tome da se na duge staze ne utječe negativno, ne onemogući rad institucija’.

Što se tiče mogućnosti ograničavanja broja prosvjednika kazao je kako ‘ne misli da je sretno uopće brojke navoditi’ jer to ovisi i o prirodi skupa.

O graničnom sporu sa Srbijom rekao je kako je to jedan od ‘onih brojnih problema koje moramo riješiti sa susjedima’, te da Hrvatska i Srbija imaju sasvim različit pristup rješavanju graničnoga spora na Dunavu.

‘Imamo različit pristup. Hrvatska inzistira na katastarskom pristupu, prati rješenja Badinterove komisije, a Srbija želi primijeniti načelo sredine rijeke’, rekao je i dodao: ‘Naravno da su rješenja pritom različita. Po katastarskom principu ima nešto više teritorija što pripada Hrvatskoj s lijeve strane Dunava, ali ima i nešto što bi pripalo Srbiji s naše strane’. No, Hrvatska ima i popis onoga što bi svakako željela da joj pripadne, objasnio je.

‘Postoji i katalog onoga što bismo mi svakako htjeli, čut ćete da u Vukovaru svi govore o Adi, bilo bi svakako dobro da Ada bude s hrvatske strane’, rekao je. Zato je nužno, objasnio je, da se dvije zemlje pokušaju dogovoriti oko fleksibilnoga rješenja koje bi kombiniralo oba načela, prije nego što se odluče na arbitražu. ‘Ako se možemo dogovoriti oko načela, onda je dobro, ali ako ne možemo, ostaju nam dvije solucije: da pokušamo pregovarati kombinacijom sredine rijeke i katastra, ili ako ne možemo nikako naći takvo jedno fleksibilno rješenje, morat ćemo se na kraju odlučiti na neki oblik arbitraže’, rekao je Josipović navodeći kao mogućnost Međunarodni sud pravde.

Upitan o odluci ministra financija Slavka Linića da ne smijeni ravnateljicu Porezne uprave Nadu Čavlović-Smiljanec koja je bila dužna poreznoj upravi, Josipović je odgovorio kako je ministar vjerojatno procijenio da je riječ o spornom privatnom dugu.

‘To se mora razriješiti ovako ili onako, ali ono što se očekuje od svakog građanina, a posebno od visokog službenika jest da kad bude jasna priroda duga, da se, ako dug postoji, on i namiri’. (Hina)