Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović iznio je u Strasbourgu u svom prvom istupu pred zastupnicima parlamentarne skupštine Vijeća Europe presjek stanja demokracije, ljudskih prava, pravde i sloboda u Hrvatskoj.


Veliki dio opsežnog izlaganja Josipović je posvetio području koje pokriva poglavlje iz pregovora o članstvu u Europsku uniju - Pravosuđe i temeljna prava - a koje je od posebnog interesa i za Vijeće Europe, međunarodnu organizaciju koja je osnovana s ciljem jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države. 'Hrvatska vlada je proklamirala politiku nulte tolerancije na korupciju, koja je u jednom trenutku ozbiljna prodrla i u same državne strukture, kao i u gospodarsku praksu. Tu političku praksu podržale su sve političke opcije koje danas djeluju na sceni u Hrvatskoj...Rezultati su značajni, otkriveno je nekoliko velikih korupcijskih afera, velik je broj osumnjičenih, čak i nekih iz visoke politike. Sada ulazimo u fazu suđenja i preostaje vidjeti koji će biti rezultati tih procesa. Međutim, već sada možemo reći da u društvu raste svijest o važnosti sveobuhvatne borbe protiv korupcije', istaknuo je u svom govoru predsjednik Josipović.

Vezani članci Andrej Plenković Premijer o ukidanju prešutnih prekoračenja: ''Tražit ćemo rješenje koje neće ugroziti egzistenciju građana''. Objavio tko će i dalje primati državnu potporu Ljubljana, ilustracija Susjedi će morati paziti što govore: Za vrijeđanje članova Vlade plaćat će se paprene kazne

Josipović je rekao da je i u borbi protiv organiziranog kriminala učinjen veliki iskorak, posebice kroz čvršću suradnju s nadležnim institucijama iz država u hrvatskom okruženju te donošenjem novog kaznenog zakona koji omogućava pljenidbu imovine u slučaju dokazanog kriminalnog djela. Dobar dio govora Josipović je posvetio posljedicama rata na prostoru bivše Jugoslavije i rješavanju pitanja koja su iz toga proistekla, poput suđenja za ratne zločine, Haškog suda, povratka izbjeglica. 'U hrvatskom društvu nije uvijek postojala potpora za suradnju s Haškim sudom. Prolazilo se kroz razne faze suradnje i nesuradnje koje su sada iza nas. Danas s punom odgovornošću mogu reći da su hrvatski građani i hrvatska vlada prihvatili činjenicu da je suradnja s Haškim sudom nužnost koja pridonosi raščišćavanju zločina u ratu i vraća ih tamo kamo spadaju - u sferu individualni počinitelja krivnje, a izvan nedopustive sfere kolektivne krivice', rekao je Josipović dodajući da 'nijedan narod u konfliktu od ranih devedesetih nije kriv, krivi su oni pojedinci kojima je dokazano da su izvršili zločin i za to moraju biti kažnjeni'.

Obnova procesa regionalnog i bilateralnog dogovaranja

Govoreći o pitanju izbjeglica, Josipović je rekao da danas za njihov povratak ne postoji zapreka u obliku fizičke nesigurnosti, nego se poteškoće odnose na pronalaženje posla i na ekonomski položaj. Rekao je da sada u tijeku proces identifikacije stvarnog broja onih koji se žele vratiti i utvrđivanje njihova stvarnog statusa i potreba. 'Ovom prilikom želim naglasiti da svesrdno podržavam obnovu procesa regionalnog i bilateralnog dogovaranja koji se odvija u dobroj volji i očekujem da će se pronaći zadovoljavajuća rješenja koja će preostalim izbjeglicama konačno omogućiti da organiziraju život u svom starom ili novom domu te da ćemo tako završiti ovo mučno poglavlje naše prošlosti', rekao je. Josipović je također govorio o svojim aktivnostima na jačanju suradnje u regiji te spomenuo svoje posjete Bosni i Hercegovini i Sloveniji, najavivši da planira posjete Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.

'Time realiziram svoju duboku uvjerenost da bez dobrih susjedskih odnosa nema trajnog mira i stabilnosti u regiji, a posljedično niti pokretanja razvojnog ciklusa kojim bi započeo gospodarski oporavak i rast', rekao je hrvatski predsjednik. Zastupnici parlamentarne skupštine Vijeća Europe postavili su predsjedniku Josipoviću desetak pitanja u rasponu od položaja žena u Hrvatskoj, suradnje s Haškim sudom, pomoći susjednim zemljama na njihovu putu prema EU-u, arbitražnom sporazumu sa Slovenijom do datuma završetka hrvatskih pristupnih pregovora i ulaska u EU-u. Josipović je izrazio nadu da će pregovori s Europskom unijom biti dovršeni do kraja ove godine, a da će Hrvatska ući 2012. (Hina)