Anttila je kazao da su vojni promatrači UN-a tijekom obilazaka Knina u kolovozu 1995. utvrdili štete od granatiranja na stambenim objektima u čijoj blizini nije bilo vojnih objekata.
Pročitajte i ovo
Prije njega iste tvrdnje o neselektivnom granatiranju Knina iznio je i drugi vojni promatrač UN-a Mikhael Ermolaev te načelnik zapovjedništva UNCRO-a u Kninu Andrew Leslie.
U protuispitivanju pokazalo se da su vojni promatrači UN-a vrlo usko tumačili pojam vojnih ciljeva, ograničivši ih samo na vojarne, dok nisu uzimali u obzir da objekti poput komunikacijskih i transportnih ili "ministarstvo obrane" mogu imati vojnu važnost.
Anttila je za UN napravio izvještaj o procjeni šteta u Kninu na temelju informacija koje su prikupili vojni promatrači UN-a na terenu. Prema tom izvješću, na području Knina potpuno je uništeno 69 kuća, a 591 djelimično oštećeno. Svjedok je procijenio da je od toga broja u granatiranju uništeno odnosno oštećeno oko 40 posto. On je kazao da su ti podaci, dovršeni u studenome 1995., bili rezultat temeljite procjene.
Anttila je sudjelovao i u analizi kratera od višecjevnog bacača raketa u Kninu nedaleko sjeverne vojarne s drugim vojnim promatračem UN-a Torom Munkelienom.
Branitelj generala Ante Gotovine Greg Kehoe utvrdio je i da su Anttila i Munkelien označili na karti Knina različite lokacije za mjesto udara iz VBR-a. Dvojica promatrača UN-a oružje su identificirali kao 128 milimetarsko, a Kehoe je izvodio dokaze da se radilo o drugoj vrsti VBR-a kojim je raspolagala samo vojska tzv. RSK.
Svjedok je u protuispitivanju priznao da prilikom obrade podataka o uništenim i oštećenim kućama, koje su donosili vojni promatrači s terena, nije pitao koja je strana granatirala kuće.
Trojica hrvatskih generala optuženi su za zločine počinjene tijekom Oluje. Među točkama optužnice je i ona za progon koji je, prema tužiteljstvu, počinjen neselektivnim granatiranjem Knina čiji je cilj bio nagnati u bijeg civilno stanovništvo.
