Doktorica Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar bila je gošća Dnevnika Nove TV.

Galerija


Imamo li mi razloga za brigu?

Rekla bih da naše inspekcijske službe i sva kontrolna tijela koja rade na sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj rade dobro i kontinuirano. Stoga za građane nema zabrinutosti. Svakako da kontrole mogu biti bolje, češće, može ih biti više, koje će dodatno osigurati i dati sigurnost našim potrošačima.

Kako prepoznati krivotvorenu hranu?

Krivotvorene hrane uvijek ima i uvijek su krivotvoritelji korak, dva ispred i laboratorija i tehnologije kojom raspolaže laboratorij, da bi uopće mogli utvrditi krivotvorenu hranu. Hrana može biti krivotvorena na nekoliko načina. Prvo mogu i sami potrošači na samoj deklaraciji uvidjeti jesu li svi podaci koje hrana mora imati navedeni, jesu li svi navedeni, jesu li pravilno navedeni, a onda na laboratorijima ostaje da dalje rade analize - od senzorskih svojstava, do laboratorijskih analiza koje su itekako zahtjevne.

Kako se hrana uopće krivotvori i koje vrste hrane su najčešće krivotvorene?

Patvorenje ili krivotvorenje hrane radi se na nekoliko načina. Možete zamijeniti neki od sastojaka hrane s nekim drugim sastojkom, možda manje ili lošije kvalitete. Možete zamijeniti neki sastojak s nekom kemikalijom koja će izazvati neke štetne posljedice po zdravlje ljudi. Ovisi o tome što se krivotvori, koja se hrana krivotvori i što se želi postići tim krivotvorenjem. Statistike govore da se najviše u svijetu krivotvori med, maslinovo ulje i mlijeko.

Koliko takve hrane nalazite u vašem zavodu?

Kontinuirano radimo analize vezane uz krivotvorenje. Oko desetak posto hrane možemo reći da je krivotvoreno.

To je puno?

Pa, relativno dosta.

Kako možemo biti sigurni da je hrana koju kupujemo zdravstveno ispravna?

Kad govorimo o zdravstvenoj ispravnosti hrane, onda mislimo da hrana nema nikakve štetne tvari u sebi. Znači, to je neupitno. Ni jedna hrana ne može biti na policama, a da nije zdravstveno ispravna. Drugo, što se tiče kvalitete hrane, ona daje uvid u nekakve više ili manje kvalitetne sastojke. To određuje i samu cijenu hrane. I potrošači bi morali malo više gledati i educirati se u tom smislu što im je važno na hrani, kakvu hranu žele za sebe i svoje ukućane.

Dati si malo više vremena.

Tako je, dati si malo više vremena prilikom kupnje pa pročitati deklaraciju, koji su sastojci, je li opasna za njih, sadrži li neke alergene ili ne, koji nisu dobrodošli u njegovom organizmu i u tom smislu bi trebalo obratiti veću pozornost.

Kakve su posljedice za zdravlje u slučaju konzumacije takve hrane?

Kad je patvorenje u pitanju, ako se patvori hrana s nekom manje vrijednom, manje kvalitetnom sastojku, tu nema nikakve velike opasnosti za ljudsko zdravlje, osim što kupujete ono što ne želite. S druge strane ako se neka komponenta zamjeni s nekom štetnom tvari koja može štetno utjecati na zdravlje ljudi, onda može biti opasna kao i melamin u dječjoj hrani u mlijeku.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr