Nacrt prijedloga ovršnog zakona predstavili su državni tajnik Josip Salapić i načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava Dalibor Ružić.
Pročitajte i ovo
Naveli su kako je od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996., uređenje ovršnog sustava doživjelo oko 25 izmjena, a novi se zakon predlaže zbog uočenih poteškoća u primjeni postojećeg kao i zbog potrebe njegova usklađivanja s drugim zakonima, jedan od kojih je novi Zakon o stečaju potrošača koji je stupio na snagu prvog siječnja ove godine.
Ružić je objasnio ciljeve koji se zakonom žele postići, odnosno ekonomičniji, efikasniji i moderniji ovršni postupak, uravnotežena zaštita dužnika te uređenje uloga svih sudionika u postupku koji će se ostvariti putem sedam predloženih mjera.
Ovršni postupak ponovno pod sudskim nadzorom, javni bilježnici pomoć u postupku
Novim zakonom ovršni postupak vraća se pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost je pravilo, a javni bilježnici postaju isključivo pomoćno tijelo u postupku. Odluka suda može se izravno provesti u državama članicama Europske unije.
Postupak se pokreće i vodi korištenjem elektroničke komunikacije te korištenjem vjerodostojne isprave i propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje jer će dužnik sam moći popuniti obrasce bez odvjetnika, a potvrde i dostave rješenja odvijaju se automatski.
Promjenama zakona povećava se razina zaštite dužnika kako se ne bi dogodilo da itko bude blokiran bez da je obaviješten. Prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dužnik će prethodno biti opomenut, a nakon dva bezuspješna pokušaja obavijest se dostavlja putem oglasne ploče te uz slanje u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građana.
Brišu se odredbe o ugovoru o osiguranju prijenosom vlasništva (fiducija), čime takvi ugovori postaju ništetni, ali ostali sustavi osiguranja ostaju.
Zabrana deložacija zimi i ograničavanje troškova
Ograničavaju se troškovi postupka, odnosno za tražbine do 5000 kuna sudska pristojba iznosi 200 kuna, dok za tražbine iznad 5000 kuna iznosi 300 kuna. U slučaju da ne dođe do ovrhe, dužnik ima pravo na povrat dijela naknade.
Uvodi se pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju, odnosno od početka studenog do početka travnja te se povećava limit tražbine, radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini u kojoj dužnik stanuje nije dopuštena, na iznos od 40.000 kuna. Proširen je krug primanja koja ne mogu biti ovršena - božićnice, regres, dnevnice, socijalne naknade i druga primanja koja radnici primaju mimo osnovne plaće.
Nacrt prijedloga ovršnog zakona nalazi se u javnom savjetovanju od 2. siječnja do 1. veljače 2019. godine, nakon čega će Ministarstvo pravosuđa proučiti komentare i prijedloge.
Salapić očekuje da će prijedlog zakona sredinom ožujka ući u prvo saborsko čitanje, do ljeta u drugo, a da će novi ovršni zakon stupiti na snagu prvog siječnja 2020.
Za provedbu ovoga zakona, ističu u Ministarstvu, sredstva su osigurana u iznosu višem od milijun kuna te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u proračunu za 2019. i u projekcijma za 2020. i 2021. godinu. (Hina)
