Ministarstvo pravosuđa na javnom izlaganju Nacrta prijedloga ovršnog zakona u srijedu iznijelo je promjene u ovršnom sustavu koje bi na snagu trebale stupiti u siječnju 2020. godine, a cilj je pojednostaviti i smanjiti troškove ovršnog postupka te ojačati dostojanstvo ovršenika.

Galerija


Nacrt prijedloga ovršnog zakona predstavili su državni tajnik Josip Salapić i načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava Dalibor Ružić.

Vezani članci Predsjednik Živog zida Vilibor Sinčić (Foto: Dnevnik.hr) Živi zid predstavio prijedlog Ovršnog zakona: "Vrijeme je da Hrvatska postane normalna država" Ovrhe (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Evo što je novo u ovršnom zakonu: Nema deložacija zimi, zabranjuje se ovrha nad nekretninom za dug manji od 40.000 kuna....

Naveli su kako je od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996., uređenje ovršnog sustava doživjelo oko 25 izmjena, a novi se zakon predlaže zbog uočenih poteškoća u primjeni postojećeg kao i zbog potrebe njegova usklađivanja s drugim zakonima, jedan od kojih je novi Zakon o stečaju potrošača koji je stupio na snagu prvog siječnja ove godine.

Ružić je objasnio ciljeve koji se zakonom žele postići, odnosno ekonomičniji, efikasniji i moderniji ovršni postupak, uravnotežena zaštita dužnika te uređenje uloga svih sudionika u postupku koji će se ostvariti putem sedam predloženih mjera.

Ovršni postupak ponovno pod sudskim nadzorom, javni bilježnici pomoć u postupku

Novim zakonom ovršni postupak vraća se pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost je pravilo, a javni bilježnici postaju isključivo pomoćno tijelo u postupku. Odluka suda može se izravno provesti u državama članicama Europske unije.

Postupak se pokreće i vodi korištenjem elektroničke komunikacije te korištenjem vjerodostojne isprave i propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje jer će dužnik sam moći popuniti obrasce bez odvjetnika, a potvrde i dostave rješenja odvijaju se automatski.

Promjenama zakona povećava se razina zaštite dužnika kako se ne bi dogodilo da itko bude blokiran bez da je obaviješten. Prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dužnik će prethodno biti opomenut, a nakon dva bezuspješna pokušaja obavijest se dostavlja putem oglasne ploče te uz slanje u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građana.

Brišu se odredbe o ugovoru o osiguranju prijenosom vlasništva (fiducija), čime takvi ugovori postaju ništetni, ali ostali sustavi osiguranja ostaju.

Zabrana deložacija zimi i ograničavanje troškova

Ograničavaju se troškovi postupka, odnosno za tražbine do 5000 kuna sudska pristojba iznosi 200 kuna, dok za tražbine iznad 5000 kuna iznosi 300 kuna. U slučaju da ne dođe do ovrhe, dužnik ima pravo na povrat dijela naknade.

Uvodi se pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju, odnosno od početka studenog do početka travnja te se povećava limit tražbine, radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini u kojoj dužnik stanuje nije dopuštena, na iznos od 40.000 kuna. Proširen je krug primanja koja ne mogu biti ovršena - božićnice, regres, dnevnice, socijalne naknade i druga primanja koja radnici primaju mimo osnovne plaće.

Nacrt prijedloga ovršnog zakona nalazi se u javnom savjetovanju od 2. siječnja do 1. veljače 2019. godine, nakon čega će Ministarstvo pravosuđa proučiti komentare i prijedloge.

Salapić očekuje da će prijedlog zakona sredinom ožujka ući u prvo saborsko čitanje, do ljeta u drugo, a da će novi ovršni zakon stupiti na snagu prvog siječnja 2020.

Za provedbu ovoga zakona, ističu u Ministarstvu, sredstva su osigurana u iznosu višem od milijun kuna te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u proračunu za 2019. i u projekcijma za 2020. i 2021. godinu. (Hina)