No, proračunu koji bi rezao državnu potrošnju nismo se ni trebali nadati. Prije nekoliko tjedana i mjeseci Vlada je donijela političku odluku i u 2011. ćemo sve više pratiti što čini HNB i tečaj kune, budući da su nam krediti vezani uz euro. U izbornoj smo godini i imamo izborni proračun - vlast je odlučila ne dirati i ne rezati ništa što bi moglo ugroziti više od milijun i pol birača koji o proračunu ovise.
Pročitajte i ovo
Zamrzavanje potrošnje
U iduće dvije godine zamrznuta je potrošnja, Banski dvori žele svu potrošnju zadržati na 122 milijarde kuna. Manje je i državnih investicija u novoj godini, stoga su se okrenuli projektima koji su još uvijek na papirima i koji bi trebali potaknuti zapošljavanje. No, nema više onih investicija u cestogradnju i građevinarstvo. Ono što je najvažnije, nema više ni subvencija za brodogradnju - 15 tisuća radnika više neće uživati u državnim potporama onako kako je to posljednjih 20 godina funkcioniralo.
>> Šuker: Katastrofičari, ostavite građane na miru!
Odnos 1:1, bez obzira koja Vlada sjedila u Banskim dvorima, ne može se financirati No, zanimljiva stvar u proračunu je da je u 2011. godini za izbore i referendum za ulazak u EU predviđeno 177 milijuna kuna, a ove je godine Vlada mislila referendum za ZOR odraditi sa 170 milijuna kuna. Dakle, gotovo ista cifra za jednu stvar u idućoj i jednu u ovoj godini.
Rast, ali ipak pad
Što se tiče vijesti koja bi, kako to premijerka kaže, zemlju odvela na put prema putu koji nas vodi iz recesije, ima pokazatelja da banski dvori još ne trebaju biti optimistični. Industrijska proizvodnja je porasla 3 posto, ali u usporedbi s godinama prije i dalje je u padu 1,5 posto. Potrošnja, ono što generira svaki početak rasta u svim zemljama, u Hrvatskoj je u rujnu bila 0,5 posto. U Europi raste već 5 mjeseci, u Hrvatskoj 3. Što se tiče turizma, rast noćenja u rujnu bio je 4,8 posto, dok na svjetskoj razini iznosi 7 posto.
Dok se susjedi i većina europskih zemalja oporavljaju, mi smo još u recesiji i minusu. Problem je krenuo još 2007. i 2008. godine, kada se kriza negirala. Godinu ćemo završiti na -1,5 posto, EU na +2, a SAD su najbolje prošle sa 3 posto.
Manje zaposlenih, više nezaposlenih i umirovljenika
Inače, 2011. godinu trebala bi obilježiti i borba protiv nezaposlenosti, no veliko opterećenje je, kako je rekao i ministar Šuker, broj naših umirovljenika. Sustav je postao neodrživ i to se više ne može financirati na ovakav način. Naime, kada pogledamo broj zaposlenih, on je manji za 150 tisuća osoba koje bi trebale osigurati plaće, mirovine, porodiljne naknade i sve ostalo. Istovremeno, broj umirovljenika je porastao sa milijun i 141 tisuće na milijun i 192 tisuće. Broj nezaposlenih dosegao je brojku od 304 tisuće.
Kada se pogleda broj zaposlenih s jedne te nezaposlenih i umirovljenika s druge strane, to je odnos 1:1 što, bez obzira koja Vlada sjedila u Banskim dvorima, ne može financirati.
