Vidite li BiH kao sigurnosni problem nakon izbora?
Bosna i Hercegovina želi biti dio Saveza, ali još moramo vidjeti napredak u reformama kako bi se postigli standardi NATO-a, prije nego što poduzmemo sljedeći korak prema članstvu Bosne i Hercegovine, aktiviranju nečega što zovemo akcijski plan za članstvo. Podržavam činjenicu da su održani izbori u BiH. Izbori su bit svakog demokratskog društva. Istovremeno prepoznajemo da još postoje izazove, napetosti i snažna retorika u BIH. Zato pozivam sve aktere, političare i vođe u BiH da se suzdrže od zapaljive retorike i da sudjeluju na konstruktivan način kako bi izgradili BiH kao državu koja može pridonijeti stabilnosti Europe.
Koja je Vaša procjena hrvatskog doprinosa NATO-u?
Moja procjena hrvatskog doprinosa NATO-u jest da je Hrvatska vrlo važna. Želio bih početi čestitajući Hrvatskoj na Danu neovisnosti. Mislim da sve što se dogodilo, od kada je Hrvatska postala neovisna 1991. godine do danas, pokazuje napredak i važnost članstva Hrvatske u NATO-u zato što pridonosite zajedničkoj sigurnosti i obrani na mnogo načina. Hrvatska pridonosi slanjem sposobnih i kvalificiranih vojnika u naše misije u Afganistan i na Kosovo, ali i u Europi, onim što zovemo pojačana prisutnost NATO-a u državama poput Poljske i Litve. Također, znam da će Hrvatska sudjelovati u velikim vježbama koje ćemo imati u Norveškoj.
Centar za obuku pilota helikoptera otvara se u Zadru. Koliko je to važno za Savez?
To je vrlo važno jer su specijalne operacije važan dio kako NATO reagira na zahtjevniji i teži sigurnosni okoliš s više prijetnji i izazova. Taj centar za obuku. Zrakoplovni centar za obuku bit će za posebne operacije ili potporu specijalnim operacijama. Doista se nadam da ćemo moći to otvoriti što prije.
To je prvi NATO-ov objekt u Hrvatskoj, hoće li ih biti još?
Mislim da moramo početi s ovom odlukom i da je prerano za nagađanje što još može biti otvoreno u Hrvatskoj. Ali morate zapamtiti da je glavna svrha NATO-a da možemo štititi i braniti sve saveznice i da možemo brzo premještati snage ako je potrebno. Dakle, jedna od najvažnijih stvari je da povećamo pripravnost svojih snaga tako da se brzo mogu rasporediti tamo gdje je potrebno.
Hrvatska nije ispunjavala obvezu o potrošnji 2 posto BDP-a na obranu. Je li to bio velik problem za NATO?
Velika je stvar za NATO da svi saveznici potpuno implementiraju ono što smo dogovorili još 2014. Nadam se da će Hrvatska ispuniti tu obvezu. Mislim da morate razumjeti da je razlog zašto sad moramo više uložiti u obranu taj što živimo u nepredvidljivijem i izazovnijem sigurnosnom okolišu i stoga moramo biti u stanju reagirati i imati snažan obrambeni odgovor.
Stanje između Srbije i Kosova je napeto. Kakvo je stajalište NATO-a o teritorijalnoj razmjeni između njih?
Vidjeli smo različite stavove NATO saveznica. Mislim da je naš fokus sada potpora dijalogu Prištine i Beograda. NATO ne može riješiti probleme ove regije. Moraju ih riješiti ljudi i nacije ove regije. Stoga snažno potičemo Prištinu i Beograd da sjednu kao što rade u dijalogu i pronađu rješenja.
Vidjeli smo neuspjeh makedonskog referenduma o imenu zemlje. Što to znači za makedonsku NATO perspektivu?
Na zemlji je, političkim institucijama u Skoplju da odluče o sljedećim koracima. Ja mogu reći da je NATO jasno dao do znanja i počeo pristupne pregovore ako se dogovor o imenu s Grčkom provede, tada smo spremni primiti Makedoniju kao 30. članicu Saveza.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
